ŽUPANJA

Prema podacima Ureda državne uprave, u prvi razred osnovne škole na području Vukovarsko-srijemske županije upisano je ukupno 1348 učenika.

Broj prvašića,u odnosu prema lani, manji je za 183, ili za devet razrednih odjeljenja. U rujnu će u školske klupe u županjskoj Posavini sjesti 291 prvašić, upisano ih je 39 manje nego prošle godine.

Rijetki u plusu

Ako se uzme u obzir i broj završenih osmaša od jeseni će u školama županjskog kraja biti 65 učenika manje. Šest prvašića upisano je u Račinovcima, sedam u Posavskim Podgajcima, u Soljanima ih je 10, u Drenovcima 13, Vrbanji 16, Štitaru 17, Gradištu 26, Gunji 24, Bošnjacima 27, u Babinoj Gredi 32, a najviše ih je u Cerni - 37. Dvije županjske osnovne škole u prvom razredu imat će ukupno 76 učenika – 56 u OŠ Ivana Kozarca i 20 u OŠ Mate Lovraka. Ravnatelj OŠ u Gunji Stipica Mišura jedan je od rijetkih čija je škola u plusu – izišlo je, kaže, 16 osmaša, a stiže osam prvašića više. No, ravnatelji su oprezni i napominju da broj prvašića koji će u rujnu doista krenuti u školu može biti i manji, jer neki roditelji razmišljaju o preseljenju u Njemačku. Prema podacima PU vukovarsko-srijemske, od početka 2018. do 29. lipnja, zahtjev za prijavu privremenog odlaska izvan RH podnijele su 1274 osobe. Najviše zahtjeva (502), bilo je na vinkovačkom području, u PP Županja podneseno je 300 zahtjeva, PP Vukovar 207, PP Vrbanja 122, PP Otok 67, PP Ilok 49, dok je na području PP Tovarnik privremeni odlazak prijavilo 27 osoba. Ako se uzme u obzir podatak da je u prvih sedam mjeseci 2017. u Vukovarsko-srijemskoj županiji podnesen 2581 zahtjev za prijavu privremenog odlaska izvan RH, čak dvostruko više nego u prvih šest mjeseci ove godine, čini se da interes za odlazak ipak jenjava. Županjska Posavina je najnerazvijeniji dio županije koji je suočen s egzodusom mladih i radno sposobnih. U potrazi za boljim životom odlaze čitave obitelji, a u selima ostaje staračka populacija. Načelnici općina Drenovci, Vrbanja i Gunja od Vlade RH tražili su da se Zakon o poticanju ulaganja na području grada Vukovara i poticajne mjera iz toga zakona prošire na područje Cvelferije.

Granica bez graničara

- Ovo granično područje uz neposrednu granicu sa Srbijom i BiH sustavno je zapostavljeno kako u bivšoj državi tako, na žalost, i u neovisnoj RH, sa stalnim odlaskom mlađeg i obrazovanog stanovništva koje traje više desetaka godina, a ne nekoliko godina kao u drugim krajevima domovine. Dugi niz godina suočeno je s gospodarskom nerazvijenošću, nezaposlenošću, velikim brojem korisnika iz Zakona o socijalnoj skrbi, problemima u školstvu (postoje tri škole na području općine Drenovci, a ni jedna nema sportsku dvoranu), prometnom izoliranošću, kao i drugim problemima od životnog interesa za stanovništvo ovog područja - upozorava općinski načelnik Jakša Šestić. Smatra da se poticanjem ulaganja i razvojem gospodarstva može djelomice zadržati stanovništvo i zaustaviti odlazak mladih. I da to treba biti prioritet RH. Unatoč višegodišnjim uzastopnim apelima lokalnih čelnika, posebice nakon katastrofalnih poplava koje su 2014. godine poharale Cvelferiju i odnijele i ono malo radnih mjesta, očekivane su poticajne mjere države izostale, a bez njih, složni su načelnici, to područje nema budućnosti. Na zabrinjavajuću situaciju na istoku županjske Posavine upozorio je i đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić koji je u prigodi obilježavanja 300 godina Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji poručio da je “opasno za hrvatsku budućnost što dopuštamo da ova tako osjetljiva i ranjiva granica u županjskoj Posavini danas ostaje bez svojih graničara”.

- Da bismo očuvali ovu granicu danas i sutra ne trebamo milostinju, nego mudru politiku koja svojim mjerama potiče i snaži prerađivačku, možda ponajviše poljoprivrednu i drvnu industriju na ovom području te ne dopušta ponižavanje i sramotno iskorištavanje ljudi koji rade u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - poručio je nadbiskup. Njegove riječi očito nisu doprle do Zagreba i onih kojih mogu i trebaju nešto učiniti i spriječiti propast Cvelferije.