Osijek
KULTURNJACI SE DIGLI ZA SPAS KULTURNOG DOBRA

Vila Batory trebala bi
postati muzej secesije!
Objavljeno 19. lipnja, 2018.
Grgur Marko Ivanković smatra kako bi kupac vile trebao biti sam Grad

Osječki su se kulturni djelatnici digli na noge nakon što je naš list u fokus javnosti ponovno stavio priču o zapuštenosti nekadašnje secesijske ljepotice, vile Batory u Radićevoj ulici, kojoj ozbiljno prijeti urušavanje.

Naime, predstavnici vlasnika objekta - KBC-a Osijek - nedavno su za Glas Slavonije ustvrdili kako objekt žele prodati, ali, istaknuli su, to ne mogu učiniti jer im ne stižu dopusnice Ministarstva zdravstva i Ministrstva kulture. Međutim, na tu se tvrdnju odmah oglasilo Ministarstvo kulture opovrgnuvši taj podatak. Naime, iz tog su nam ministarstva potvrdili kako je KBC Osijek već dva puta dobio navedeno dopuštenje, a sama pročelnica Konzervatorskog odjela u Osijeku Ivana Sudić rekla je i kako su oni zgroženi odnosnom bolnice prema zaštićenom kulturnom dobru.

Procjena

U međuvremenu si je povjesničar umjetnosti Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković dao truda i snimio unutrašnjost vile. Njegove su fotografije zgranule korisnike društvenih mreža, a onda i širu javnost. Na njima je vidljivo kako je na nekim dijelovima strop između prizemlja i kata već propao, a trijem na sjevernom pročelju znatno se urušio.

Zaljubljenik u osječku secesiju Ivanković smatra kako bi ovaj objekt bio idealan za budući muzej secesije, po kojoj je Osijek poznat i kojom se diči, a kupac objekta trebao bi biti sam Grad Osijek. Podsjetimo, u KBC-u Osijek rekli su kako je vještak prije nekoliko godina procijenio vilu na pet milijuna kuna, ali njezin bi kupac morao imati znatno više novca jer je obnova procijenjena na 40 milijuna kuna.

Inače, nakon što je Ministarstvo kulture u medijima objavilo da je dalo sve dozvole KBC-u, u toj su ustanovi ustvrdili kako još čekaju dozvolu Ministarstva zdravstva.

Dokumentacija

No, našem je listu stigao sljedeći odgovor iz tog ministarstva: ”KBC Osijek nije postupio po jasnim uputama iz dopisa Ministarstva zdravstva od 16. studenoga 2017., kojima je zatraženo da predmetnu nekretninu prije prodaje prvo istodobno ponudi Republici Hrvatskoj, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku navodeći cijenu i druge uvjete prodaje, s obzirom na to da se radi o kulturnom dobru. Ističemo da takvu uputu KBC Osijek ima i od Ministarstva kulture u dopisu od 26. srpnja 2017. Dakle, tek nakon dostave Ministarstvu zdravstva tražene dokumentacije od KBC-a Osijek bilo je moguće daljnje postupanje Ministarstva, koje će u slučaju da Vlada, Županija i Grad Osijek nemaju namjeru prvokupa dvorca Batory uputiti Vladi Republike Hrvatske prijedlog odluke kojim bi, sukladno sa Statutom KBC-a Osijek, Vlada RH, a ne Ministarstvo zdravstva dalo prethodnu suglasnost za prodaju. No KBC Osijek dostavio je samo Vladi RH 2018. potrebni dio tražene dokumentacije, o čemu Ministarstvo nije imalo saznanja. Tek naknadno KBC je urudžbiralo isti dopis s dokumentacijom i Ministarstvu zdravstva, iz čega je razvidno da Ministarstvo o njemu nije bilo obaviješteno. S obzirom na to da Ministarstvo zdravstva sada ima potrebnu dokumentaciju, prema propisanoj proceduri uputit će je na mišljenja nadležnim tijelima državne uprave, a nakon njihova zaprimanja na daljnje postupanje i odlučivanje Vladi RH radi ishođenja suglasnosti za prodaju predmetne nekretnine”, navodi se u objašnjenju Ministarstva.Nefreteta Zekić Eberhard

Vila se počela urušavati još 1969.
U borbu za spas nekadašnje secesijske ljepotice preko našeg lista uključila se i povjesničarka, prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže. “Iako nikada nije bila predviđena za bolničke potrebe, spletom okolnosti već 1928. iskoračila je iz gospodarskog života grada i zakoračila u zdravstveni, a od 1947. godine ta je nekada prekrasna samostojeća vila ‘mala bolnica’. Zgrada je izgrađena 1906. kao samostalni objekt namijenjen ravnatelju paromlina ‘Union’. ‘Union’ paromlinsko d. d. prodalo je vilu 13. travnja 1928. liječnicima Juliju Batoryju i Karlu Weissmanu za sanatorij. S promjenom namjene počela je unutrašnja pregradnja zgrade, koju su napravili građevinski poduzetnici Dlouhy & Fulla. Sanatorij je zatvoren nakon Drugoga svjetskoga rata, a 1947. u nekoliko prostorija zgrade smješteno je 50 bolesničkih kreveta Ortopedskog odjela Opće bolnice i RTG kabinet. Kako se broj pacijenata povećavao, 1952. i 1954. provedene su nove adaptacije. Ali zub vremena uzimao je svoj obol. Zgrada je 1969. bila tako trošna da je Savjet Opće bolnice odbio novu investiciju u taj objekt. Tako je tek 6. ožujka 1973. Ortopedski odjel nastavio rad”, ispričala nam je prof. Kerže.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
oglas