Postizanje nagodbe vjerovnika u Agrokoru vrlo je važno i političko pitanje, a ne samo eknomsko. Vlada Andreja Plenkovića duboko je uključena u procese koji se vode u najvećoj hrvatskoj kompaniji preko izvanrednog povjerenika Fabrisa Peruška.

Posljedice toga možemo vidjeti na političkoj pozornici. Između ostaloga, i odlazak potpredsjednice Vlade Martine Dalić dogodio se isključivo zbog aktivnosti vezanih uz slučaj Agrokor, a i općenito Plenkovićevu vladu mogle bi skupo stajati neke pogreške vezane uz Agrokor.

Međutim, posljednjih dana informacije iz Udruge dobavljača Agrokora govore o nezadovoljstvu u pregovorima o postizanju nagodbe. Nezadovoljstvo je ponajprije usmjereno na izvanrednog povjerenika za Agrokor zbog njegovih, kako u Udruzi dobavljača Agrokora navode, jednostranih dogovora s pojedinim vjerovnicima, pri čemu se misli na ruski Sberbank. Iz Udruge je, primjerice, u ponedjeljak priopćeno kako ona “i dalje podržava nagodbu u okvirima dogovorenog i potpisanog teksta načelnih uvjeta koji je potpisao i Sberbank, a da je eventualne dopune moguće prihvatiti jedino ako se usuglase s predstavnicima svih vjerovnika, a ne jednostranim dogovorima Izvanredne uprave”. Udruga vjerovnika protivi se i novom roll-up kreditu u visini 80 milijuna eura u kojem bi sudjelovao Sberbank, a sporna je i zamjena dionica (18 posto) koje ta banka ima u Mercatoru (s obzirom na to da ih je stekla ovrhom) za udjel u novim društvima, koja bi nastala nakon postizanja nagodbe.

Među vjerovnicima, pojednostavljeno rečeno, tinja sukob, i to između robnih dobavljača i financijskih vjerovnika Agrokora. Primjerice, krajem travnja financijski su vjerovnici - Fidelity International, Knighthead Capital Management, Sberbank of Russia, VTB Bank (Europe) i Zagrebačka banka - izišli s izjavom u kojoj su kazali kako su tražbine s osnove jamstava koje su izdale Agrokorove tvrtke potpuno zakonite i valjane, a da mnoga jamstva sada osporavaju različiti dionici iz “vlastitih, uskih interesa, ugrožavajući uspjeh postupka izvanredne uprave”.

Valja podsjetiti da su potraživanja financijskih vjerovnika znatno veća i da bi prema načelnim uvjetima nagodbe oko 44 posto novog Agrokora trebalo pripasti ruskim bankama - Sberbanku i VTB-u te oko 20 posto fondovima (Knighthead i ostali). Po deset posto udjela u kompaniji dobile bi hrvatske banke i dobavljači, a preostale udjele ostali vjerovnici kompanije.

Jedan od predstavnika vjerovnika, koji je želio ostati anoniman, kazao nam je kako je zapravo potpuno logično što se svaki vjerovnik grčevito bori za svaki djelić svoga potraživanja. Naglasio je kako svima odgovara što brže postizanje nagodbe, odnosno da nikome ne odgovara nepostizanje nagodbe do 10. srpnja.

- Nema sumnje da bi se nagodba mogla postići i sada, jer ju mogu potpisati vjerovnici koji imaju dvije trećine potraživanja, a to su banke i fondovi. Ipak, težnja izvanredne uprave je od početka bila da se nagodbom postigne širi konsenzus, da na nju pristane mnogo više vjerovnika, posebice dobavljača. Mislim da je proteklih dana Fabris Peruško mnogo taktizirao. Izvanredni povjerenik je najavio kako će u idućih desetak dana razgovarati pojedinačno s nekim vjerovnicima koji imaju različite, specifične probleme. Očekujemo pomake i prihvaćanje nekih naših stajališta kako bismo postigli nagodbu i kako bi ju prihvatio najširi krug vjerovnika - kazao nam je predstavnik jedne tvrtke dobavljača Agrokora i članice privremenog vjerovničkog vijeća.

Ekonomist Damir Novotny naglašava kako je pogrešno i besmisleno odvajanje vjerovnika na dobavljače roba i financijske vjerovnike.

- Od početka je uspostavljena takva neravnoteža i ona danas eskalira. U ovim odnosima, s obzirom na potraživanja, dobavljači imaju mnogo manju težinu. Svi oni zajedno imaju manje od 20 posto u ukupnom dugu i u privremenom vijeću bili su uvijek vrlo glasni. Sada su nezadovoljni, jer se ne ostvaruje njihova vizija o budućnosti Agrokora. Jednostavno, u budućnosti oni više neće moći raditi s Konzumom, odnosno Agrokorom, onako kako su prije radili - pojašnjava ovu situaciju Novotny.

Ako vjerovnici ne postignu nagodbu do 10. srpnja, Novotny misli da bi Vlada kroz parlament mogla progurati još jedno produljenje tog roka i kupiti još malo vremena.

- Međutim, zbog vjerojatne nove političke štete koju bi u takvom slučaju pretrpjeli Plenković i njegova vlada, postoji šansa da se uz politički pritisak, unatoč nezadovoljstvu nekih vjerovnika, postigne svojevrsna prisilna nagodba koju će podržati potrebna većina vjerovnika. Na taj način taj bi se vrući krumpir Agrokora prebacio u potpunosti na vjerovnike, dakle maknuo dalje od politike. Nema dileme da će u konačnici novi Agrokor preuzeti najveći, dakle financijski vjerovnici - drži Novotny.

Također podsjeća kako neovisno o postizanju nagodbe neki dobavljači Agrokora neće moći izbjeći predstečaj ili stečaj, jer jednostavno neće biti novca koji bi im bio isplaćen iz Agrokora na temelju potraživanja.