Novosti
DAN PLANETA ZEMLJE: “PLANET VS. PLASTIKA”

Plastični otpad proširio se okolišem, završava u tlu, jezerima, rijekama, morima
Objavljeno 22. travnja, 2024.
Dan planeta Zemlje, 22. travnja, ove godine obilježen je pod sloganom "Planet vs. plastika", kako bi se potaknulo smanjenje upotrebe plastike, na dobrobit zdravlja ljudi i planeta, te reducirala proizvodnja svih vrsta plastike za 60 posto do 2040., a udruge od buduće Vlade RH traže rješenja.

Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom. Preplavljenost tržišta različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imala je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje nose fragmente plastike diljem planeta, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Upozoravaju da mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima, a više je pojava ugradnje plastike u stijene, pri čemu nastaju plastiglomerati. Sitni dijelovi plastike šire se po okolišu, pogodno su mikrostanište za bakterije, tvoreći plastisferu, a pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.

Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 posto potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine. Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje osam milijardi dolara godišnje, ističu u Ministarstvu. Upozoravaju i da se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi od fosilnih goriva ili izvornih sirovina te se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040. U Ministarstvu kažu i kako su globalno stope recikliranja plastike i dalje niske. Na području Europe skupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto šalje na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži na odlagališta.

I Greenpeace Hrvatska upozorava da je onečišćenje plastikom globalna kriza. Pregovori za Globalni sporazum o plastici trebali bi biti zaključeni do kraja ove godine, a čvrst globalni sporazum spriječit će vađenje nafte i plina iz zemlje za proizvodnju plastike, zaustaviti velike zagađivače te omogućiti čistiji i sigurniji planet. Od hrvatskih čelnika očekuju da nacionalnim zakonima pokažu da su spremni uhvatiti se u koštac s najezdom plastike. Greenpeace Hrvatska upozorava i na klimatsku krizu koja uzima maha, a glavni uzročnik je spaljivanje ugljena, nafte i plina. "Stoga energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti nema alternativu. Nužno je maksimalno ulaganje u domaće obnovljive izvore energije, pogotovo u energiju Sunca koje imamo u izobilju, a ne upotrebljavamo je ni izbliza dovoljno. Domaći obnovljivi izvori znače sigurnost u opskrbi energijom, čistiji okoliš, zdravije stanovnike, više zelenih poslova i doprinos ublažavanju klimatskih promjena", poručuje Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

I Zelena akcija od buduće vlade očekuje odlučno suočavanje s krizama i rad na pravim rješenjima, "umjesto nastavka poslovanja po starome i ignoriranja problema", a jedan od prvih poteza koji će zrcaliti stav prema okolišu jest da resor zaštite prirode i okoliša bude nadređen ostalim sektorima, a ne podređen gospodarstvu, poručuje predsjednica Zelene akcije Dora Sivka. "Odluke poput proširenja LNG terminala, gradnje HES-a Kosinj i zatvaranja Plomina 2 tek 2033. promašene su strategije u trenutku u kojem nas Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da već svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća", kaže Sivka, te ističe da je potrebno hitno ulaganje u lokalne obnovljive izvore energije, javni prijevoz, mjere energetske učinkovitosti, stvaranje energetskih zajednica i općenito širu promjenu navika. M.Bujan/H
WWF SADI TISUĆU VOĆAKA U HRVATSKOJ
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Dan planeta Zemlje obilježava sadnjom najveće šume hrane u Hrvatskoj - u Koprivnici na Sveučilištu Sjever, gdje sadi gotovo tisuću voćaka, raznog aromatičnog i drugog jestivog bilja, što će studentima služiti kao vrt koji će upiti dio emitiranog ugljikova dioksida, ublažiti ljetne vrućine u kampusu i popiti višak vode kad padne obilna kiša, te biti prirodna kantina u kojoj će ubrati omiljenu voćku. “Međutim, dok niče naša šuma hrane, mi nismo nimalo bezbrižni, zabrinjava nas zelena budućnost Hrvatske”, kaže Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji. WWF će stoga od buduće vlade tražiti veća ulaganja u zaštitu prirode i bioraznolikosti, postavljanje jasnog roka za prestanak korištenja fosilnim gorivima i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije te postupnu tranziciju na održiv i otporan poljoprivredni sustav.

Možda ste propustili...