ĐAKOVO

Iako je još u četvrtak sve bilo spremno za isplatu jednokratne pomoći za korisnike socijale, a novac već praktično u rukama poštara, u jednom trenutku, kako smo doznali, isplata je stopirana. Riječ je, naime, o tzv. jednokratnoj naknadi, koja se, kako smo doznali u resornom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično. Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od 2500 kuna za samca i 3500 kuna za kućanstvo.

Dodatno, pojašnjavaju u Ministarstvu, u osobito opravdanim slučajevima centar za socijalnu skrb može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a može se priznati u najvišem iznosu od 10.000 kuna. Za priznavanje predmetnih prava potrebno je podnijeti zahtjev nadležnom centru za socijalnu skrb.

Što se dogodilo s isplatom jednokratne pomoći, koja je na kraju ipak trebala biti puštena jučer, pitali smo u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, odakle su nas preusmjerili na Centar za socijalnu skrb u Đakovu. Od ravnateljice Dubravke Petrović dobili smo traženi odgovor.

- Zahtjevi se skupljaju do 20. u mjesecu, nakon čega tražimo od Ministarstva novac, odnosno točne iznose. Mi pošaljemo popis, no ako je bilo koji od stotine centara za socijalnu skrb (u Hrvatskoj je ustrojeno 80 centara s 24 podružnice) napravio nekakvu pogrešku, jer svi smo u istom sustavu, Fina sve povlači, što se ovaj put dogodilo. Odmah se moralo prekontrolirali koji je centar pogriješio, moram naglasiti da to nije bilo Đakovo, te je zaustavljena isplata.

- Sve je centralizirano, tako se rade i plaće. Ako je bilo tko nešto pogrešno napravio, u centralnoj obradi podataka sve pada i sve se mora raditi ponovno - pojašnjava ravnateljica Petrović.

Na kraju valja napomenuti da socijalnu skrb ostvaruju dvije kategorije korisnika. Prva su kategorija siromašni, koji nemaju vlastitih prihoda ili su ti prihodi manji od propisanih cenzusa, znači nedovoljni za podmirenje osnovnih životnih potreba. Druga su kategorija oni koji socijalnu skrb primaju u svrhu zadovoljavanja specifičnih potreba, nastalih uglavnom zbog invaliditeta, starosti, psihičke bolesti, ovisnosti... U tu se skupinu ubrajaju i djeca i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladež s problemima u ponašanju te žrtve obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima.