BELI MANASTIR

Prije otprilike mjesec dana, u vrijeme kada je srušeno mnoštvo stabala u krugu beljske Mljekare, na drvetu posađenom neposredno uz njezinu ogradu, ali izvan tvorničkog kruga, vrane su svile 20-ak gnijezda. Ona se nalaze dvadesetak metara od belomanastirske Ljepotice, zgrade u kojoj je više od 100 stanara, od kojih velik dio pogled ima upravo na “vranino stablo”.

- Učinite nešto jer ovo je postalo neizdrživo. Riješite nas ovih gnijezda 'crnih vragova' - vrana, koje nam ne daju mira od jutra do večeri. Neprestano grakću, i to više nije za izdržati. Ujutro te bude, navečer ne daju zaspati - obratio se gradskoj upravi preko društvene mreže jedan stanar Ljepotice, tvrdeći kako apelira u ime svih tamošnjih stanara. Sličnih pritužbi ima još, kao i prijedloga na koji se način riješiti sada već prilično velikog broja vrana. Neki tvrde kako bi najbolje bilo srušiti drvo, drugi u pomoć prizivaju lovce, treći su u potrazi za zračnim puškama… No, na njihovu žalost, od svega spomenutog najvjerojatnije se u bliskoj budućnosti neće dogoditi ništa, posebice stoga što su u ovo vrijeme vrane zakonom zaštićene.

- Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivi o pticama, one se ne smiju ometati u vrijeme dok se gnijezde, a to je upravo sada - objašnjava poznati baranjski ornitolog Tibor Mikuška, napominjući kako odrasla vrana na jajima u gnijezdu sjedi dva mjeseca. Tvrdi kako je riječ o vrani gačcu koja je korisna. Hrani se, nastavlja, na poljoprivrednim površinama na kojima uništava razne kukce i ličinke, budući da su vrane gačci kopači. Nije siguran zašto su izabrali baš spomenuto stablo, ali zna kako je riječ o kolonijalnoj vrsti, koja se uvijek gnijezdi u više parova. Ovo im je stablo, pretpostavlja, najviše odgovaralo zbog njegove prostranosti i visine, što te vrane vole. Kaže kako su sigurno na njemu gnijezda najprije svila dva-tri para, a ostali su im se ubrzo priključili.

- Nakon što se izlegu mlade vrane, postoji mogućnost da se rasprše. Tijekom zime trebale bi doći u takozvana zimska spavališta, kojih je najviše u blizini Osijeka - pojašnjava Mikuška.

Prema podatcima koje posjeduje, u Baranji je sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo deset kolonija vrana u kojima je bilo više od 3500 parova. S vremenom vrana je bivalo sve manje pa je, nakon rasipanja manje kolonije u belomanastirskoj vojarni, dugo postojala samo jedna kolonija, u parku u Kneževu, sa 600-tinjak parova. Prošle su godine ornitolozi zabilježili jednu manju koloniju kod Kneževih Vinograda, a sudeći po dvadesetak gnijezda u Belom Manastiru, očito je da pokušavaju formirati novu manju koloniju.

Negodovanja mještana zbog velikog broja vrana bilo je i u drugim mjestima. U Grubišnom Polju su, primjerice, gradski oci kupili audiosustav koji ispušta iritirajući ultrazvuk, koji se svrhovitim pokazao tek djelomično jer su se vrane brzo vratile. Neki su angažirali vatrogasce koji su gnijezda skidali šmrkovima ili kukama na dugim štapovima, drugi su angažirali sokolarska društva, treći postavljali plave balone s helijem kako bi, navodno, utjecali na orijentaciju vrana u prostoru i slično. Svi su konstatirali kako je vrane jako teško otjerati. Tim crnim pticama u prilog ide i činjenica da je u naseljenim mjestima zabranjena uporaba vatrenog oružja. Treba istaknuti kako je dvadesetak gnijezda vrana gačaca na stablu u središtu Belog Manastira minorna brojka u odnosu na, primjerice, Čakovec. Tamo je, naime, prije tri-četiri godine evidentirano 517 gnijezda…