Oko Nikole Tesle, jednoga od nedvojbeno najvećih izumitelja i umova 20. stoljeća, kojega je čak i Encyclopaedia Brittanica svrstala među deset najvažnijih osoba u svjetskoj povijesti, koplja su se lomila još za njegova života, a posebice nakon smrti.
Čak i ako stavimo na stranu stalne i posljednjih godina sve žešće prijepore (pojačane otkada je Tesla dobio zasluženo svjetsko priznanje i “ušao u modu”), između Hrvatske i Srbije oko toga “čiji” je zapravo Tesla (sve češće svojataju ga i Amerikanci), još preostaje dovoljno kontroverzi i misterija vezanih uz njega. Spomenimo samo najpoznatije (opravdane) sumnje da mu je niz njegovih ideja i patenata prisvojio američki izumitelj Thomas Alva Edison - kako bi Tesla bio predmetom mnogih današnjih rasprava i istraživanja. Sličan je slučaj i s velikom zagrebačkom multimedijskom izložbom “Nikola Tesla - Mind from the Future (Um iz budućnosti)”, otvorenom 25. studenoga prošle godine u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, poznatijem kao Meštrovićev paviljon, ili “džamija”. S jedne strane proglašavali su je (čak i unaprijed) izložbom godine i/li sezone na ovim prostorima, hvaleći njezin koncept i vrijednost, a koproducenti iz Real grupe javno su se pohvalili kako je u veljači na trećem izdanju RSVP festivala ovaj projekt dobio čak dvije ATTEND nagrade - za najbolji kulturni događaj i najbolji događaj uopće u regiji u 2017. godini. S druge strane, organizatori su prozivani za (pre)agresivan marketing i kako su tvrdnje da je posrijedi “najveći hrvatski multimedijalni izložbeni projekt” i “najveći umjetnički projekt novije hrvatske povijesti”, jednostavno pretjeran, odnosno da svojim sadržajem ne opravdava takve laskave epitete.
Moram priznati, zbog jake reklame i, još više, privlačnosti Teslina lika i djela, mjesecima sam planirao posjetiti izložbu, a onda sam konačno protekloga vikenda uspio izdvojiti dovoljno vremena za provjeru gornjih teza. I, nakon pomnoga pregleda svih dijelova postava, moram reći da je istina, kao i obično, negdje na sredini.
KOMPLEKSNO I ZAHTJEVNO
Unatoč dugogodišnjem posjećivanju niza različitih izložbi, ne usudim se reći da sam stručnjak, ali smatram kako izložba ima svoju neupitnu vrijednost, a na trenutke je čak i fascinantna. No, krenimo redom.
Kao prvo valja naglasiti kako, premda je u naslovu istaknuto njegovo ime, ovo nije izložba o Tesli, nego - kako i stoji u opisu, istina, ali manjim slovima u nadnaslovu - inspirirana Teslom. Dakle, onaj koji očekuje da će u samom postavu pronaći pregršt zanimljivih i manje poznatih detalja o njegovim glasovitim izumima, griješi. Informacija, naravno, ima, a mnogo toga ispričat će vam i mladi vodiči - koliko smo uočili, redom studenti iz područja u užem ili širem smislu vezanih uz Teslu (našu grupu, primjerice, vodio je Srđan, student pred diplomom iz arheologije i povijesti umjetnosti), ali daleko od toga da bi njegovi fanovi bili zadovoljeni. Odlična nadopuna za one koji imaju dovoljno vremena, one gladne informacija, a i one koji žele doživjeti postav “u punom sjaju”, jest audiovodič (možete ga dobiti odmah na ulazu) s čak 57 poglavlja koji putem snimljene naracije same autorice Helene Bulaje Madunić, govore o Teslinom životu i konceptu izložbe.
Inače, kompleksna i produkcijski zahtjevna izložba nastala je kao prostorna galerijska instalacija proistekla iz krosmedijskoga dokumentarca “Mehaničke figure - inspirirani Teslom”, iste autorice iz 2010. godine. Meštrovićev paviljon, koji svojom kružnom formom čak i malo podsjeća na Teslinu zavojnicu (Meštrović i Tesla bili su prijatelji), za ovu je prigodu pretvoren u “futuristički hotel”, po uzoru na Gaudijev nedovršen projekt “Hotel Attraction”, čija je gradnja bila zamišljena u New Yorku prije više od stotinu godina, igrom slučaja na mjestu Teslina prvog laboratorija. Stoga su prostor i priča podijeljeni u tri glavna “hotelska” prostora nazvana Predvorje, Piano Nobile i Teslina soba.
3-d film IZUM SNA
U prizemlju, odnosno Predvorju, koje sam, priznajem, posjetio posljednje, jer su nas s vodičem odmah uputili na kat, smješten je niz atraktivnih sadržaja. Općenito, scenografija i atmosfera cijeloga postava i temeljito preuređenog i prilagođenog prostora, kojega je očito osmišljavala umjetnica, a ne osoba iz svijeta tehnike, zbilja su izvrsni. U prizemlju tako posjetitelji mogu doživjeti niz umjetničkih djela i instalacija inspiriranih Teslom, od kojih je je najfascinantnija 12 metara visoka i dvije tone teška skulpturalna željezna konstrukcija za budući Teslin dalekovod, obgrljen listovima lipe. Ovi listovi su i inače light motiv cijele izložbe te simboliziraju Teslinu povezanost s prirodom iz koje je, prema vlastitome priznanju, crpio ideje. Na balkonu, nazvanom Piano Nobile, posjetitelji mogu vidjeti i čuti izjave niza živućih klasika suvremene umjetnosti, kao što su Laurie Anderson, Terry Gilliam, Marina Abramović, Andy Serkis, Samantha Hunt i drugi, o njihovoj inspiraciji Teslinim likom djelom. Također, odličan je doživljaj futurističkog animiranog 3-D filma “Tesla - Izum sna”, redatelja Branislava Brkića. Središnji pak dio izložbe na katu posjetitelji imaju interaktivnu i multimedijalnu “šetnju” kroz Teslin život i rad putem pet narativnih prizora nazvanih Knjižnica, Europa, New York, Teslopolis i Radio San. Ovdje se mogu doznati, ili doživjeti, mnogi zanimljivi podatci i sadržaji kao što su Teslina drvena školska klupa iz pučke škole u Rakovcu (danas dio Karlovca), imenik s njegovim ocjenama (sve petice, osim dvojke iz crtanja!), izrađena prva mala vodena turbina pokretana pomoću hrušteva (da, kukaca), prijepor oko točnoga datuma i mjeseca rođenja (srpanj ili studeni 1856. godine), i drugih... Paralelno s Teslinim promjenama prebivališta - Smiljan, Gospić, Rakovac, Karlovac, Graz, Beč, Budimpešta, Pariz, New York - prikazuju se i paralelna važna događanja u svijetu, poput, primjerice, gradnje Chryslerova nebodera. Mnoge eksponate posjetitelji mogu i isprobati, kao, primjerice, stroboskop, što daje dodatnu dimenziju postavu. Svakih nekoliko koraka pojavljuje se kartonska umjetnički oblikovana figura Tesle u prirodnoj veličini - svaki put s istim motivom lica - kao da su organizatori pokušali podcrtati naziv izložbe. Na izlazu postavljeno je i nekoliko Teslinih bista, među kojima i ona najpoznatija, koju je izradio njegov prijatelj Ivan Meštrović, navodno prema sjećanju.
I, što zaključiti na kraju? Možda bi najtočnije bilo reći da ova izložba jedinstvenoga genija smješta u kontekst, u prostor i vrijeme, a definitivno je vrijedna posjeta. Ako netko pak propusti pogledati izložbu do 2. travnja u Zagrebu, već je najavljeno kako bi ovaj postav trebao obići gradove u kojima je Tesla živio i radio, u prvom redu Prag, Pariz, Budimpeštu i New York. Vrhunac ovoga projekta trebao bi biti na svjetskoj izložbi EXPO-u u Dubaiju, 2020. godine, čiji će fokus biti na ljudskoj genijalnosti.
Piše: Tomislav LEVAK
Suradnici i partneri izložbe
Za samu izložbu zaslužno je više osoba, ustanova, institucija i tvrtki u funkcijama (ko)producenata, (gostujućih) umjetnika, suradnika, partnera, pokrovitelja, sponzora i potpore, a koji su pošteno nabrojani u katalogu i na službenoj internetskoj stranici izložbe www.teslamindfromthefuture.com. Zbilja ih je mnogo – jedan timelapse video potpisuje i osječki dvojac Mario Romulić-Dražen Stojčić – pa ću navesti samo najvažnije podatke. Izložba je nastala kao produkt javno-privatnoga partnerstva na području kulture i umjetnosti, odnosno u koprodukciji Hrvatskoga društva likovnih umjetnosti i agencije Real grupa. Alfa i omega ove izložbe je Helena Bulaja Madunić (ona je javno u više navrata kolegijalno naglasila da je ovaj postav produkt rada i čak nekoliko desetaka umjetničkih suradnika), koja je potpisana u nizu uloga: kao autorica, kustosica, dizajnerica koncepta i postava izložbe, kreativna direktorica, produkcijska savjetnica, koordinatorica i dizajnerica produkcije, programska direktorica i copywriterica. Glavni producent je Krešimir Renzo Prosoli.
Najpoznatiji Teslini izumi
U katalogu izložbe navodi se kako je Nikola Tesla tijekom života patentirao i prijavio više od 200 izuma, od kojih čak 112 u SAD-u. Pozivajući se na službenu internetsku stranicu www.teslauniverse.com, nabrajaju neke od najpoznatijih prema kojima se pamti, a koji se i dandanas koriste: izmjenična električna struja, električni generator, elektromotor, okretno magnetsko polje, Teslin transformator ili Teslina zavojnica, bežični prijenos energije, Teslina turbina, radio i komunikacija, daljinsko upravljanje - njegov patent kasnije su usavršili mnogi drugi izumitelji i znanstvenici. Kako se doznaje na izložbi, u pregledu ključnih godina, u posljednjoj fazi života, Tesla, koji je za sebe govorio kako svoje ideje i izume vidi u slikama, ozbiljno je razmatrao na koji bi način mogao javno projicirati - svoje misli. Da je poživio još koju godinu, ne sumnjamo da bi ljudski rod obogatio i za ovaj izum... Inače, u katalogu izložbe, zanimljivo, upućuje se kako se aparati i eksperimenti ovoga velikana podrobnije mogu pogledati u Kabinetu Nikole Tesle u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Radno vrijeme i cijene ulaza
Izložba je otvorena do 2. travnja, svakoga dana (uključujući i vikende), od 9 do 21 sat. Cijene ulaznica su raznolike. Redovna cijena pojedinačne ulaznice je 80 kuna, ulaznica s popustom stoji 65 kuna, za studentsku kartu valja izdvojiti 55 kuna, a za dječju ulaznicu 40 kuna, dok će članovi HDLU-a platiti samo 30 kuna. Grupna ulaznica košta 65 kuna, grupna ulaznica s popustom pet kuna manje, a grupna ulaznica za škole 35 kuna. Kako sam se (uletivši u veliku nedjeljnu gužvu) uvjerio protekloga vikenda, posljednju su pogodnost masovno iskoristile mnoge škole iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Najjeftinija je grupna ulaznica za djecu do šest godina – 20 kuna. Na sve navedeno dobijete još od 5 do 15 kuna popusta ako ste korisnik ZABA Mastercard kartice.