Kultura
28. KRLEŽINI DANI U OSIJEKU

Redatelj i glumci 'urotnici' su prema svijetu, kazalištu, medijima
Objavljeno 9. prosinca, 2017.
Središnji dio manifestacije znanstveni je skup na Filozofskom fakultetu.

Peteročlana je delegacija 28. Krležinih dana (Alen Biskupović, Vjekoslav Janković, prof. emeritus Stanislav Marijanović, predsjednik Odbora, akademik Boris Senker te ravnatelj Drame HNK u Osijeku Miroslav Čabraja) u Perivoju kralja Držislava položila vijenac na spomenik Miroslava Krleže. Bio je to službeni početak ovogodišnje, 28. po redu kazališno-teatrološke manifestacije, koju je utemeljio i svih ovih godina ju organizira HNK u Osijeku. Stoga je nešto kasnije, u prizemlju HNK, otvarena izložba Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta - “Milan Ogrizović i kazalište”, u povodu 140. obljetnice rođenja Milana Ogrizovića. Uz autoricu izložbe Anamariju Žugić, na otvorenju je govorio i Miroslav Čabraja. Nakon pozdravnih govora, na pozornici je HNK izvedena prva od tri kazališne predstave u sklopu Dana, “Anđeli Babilona” Mate Matišić, u režiji Vinka Brešana.

Središnji dio manifstacije ipak je znanstveni dio, koji se tradicionalno održava u Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta, jednoga od suorganizatora. Ovogodišnja je središnja tema “redatelji i glumci hrvatskog kazališta”, o kojoj će tijekom dva dana biti predstavljeno ukupno 27 referata koji će činiti Zbornik.

- Sudionici skupa uglavnom govore o suvremenom kazalištu, jer o glumi i režiji ipak više volimo govoriti na temelju onoga što smo vidjeli, nego što smo mogli pročitati o davnim vremenima. No, ima tu i prisjećanja na temelju kritika, istraživanja na vodeće pojave u razdoblju moderne Hrvatske, ali većina izlaganja ipak ide prema današnjem kazalištu, glumi i režiji danas i to u hrvatskom kazalištu, ali i prinosu hrvatskih glumaca i redatelja drugim kazalištima, primjerice u Poljskoj ili Srbiji, konkretno Jugoslavenskom dramskom pozorištu. Vizure su različiete, s jedne strane ljudi iz prakse, poput Branke Cvitković i Renea Medvešeka, koji govore na temelju osobnoga glumačkoga, redateljskoga i pedagoškoga iskustva, a s druge strane je ova naša kritičarska, teatrološka,tzv. pogledi iz gledališta. Mislim da je zanimljivo da se iz oba kuta razmotre gluma i režija - pojašnjava akademik Senker, redoviti profesor u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Znanstvenog vijeća - Znanstvenog vijeće za kazalište, film, radio i televiziju te redoviti član Razred za književnost HAZU.

“Mitspiel glumca i redatelja u Osijeku od kraja osamdesetih do danas” naziv je referata Vjekoslava Jankovića, glumca Drame HNK u Osijeku, ali i izv. prof. art. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. On će autoreferencijalno izložiti svoj osobni rad, tj. opći odnos redatelj-glumac u Osijeku tijekom 30 godina. Tijekom dugogodišnjega je glumačkoga staža, Vjekoslav bio i u poziciji glumca, ali i redatelja pa odnedavno i mentora na Akademiji.

- Koncem 80-ih započeo sam s glumom u amaterskom studentskom kazalištu. Tada smo, dok je umjetnički ravnatelj STUC-a bio Goran Rem, eksperimentirali s tekstom Petra Handkea “Kaspar”, postavljajući isti tekst četiri puta, s četiri različita redatelja. Već sam tada došao u poziciju kritičkog propitivanja odnosa redatelj-glumac, redatelj-redatelj. Kasnije upisujem akademiju, a redatelji postaju moji profesori - pojašnjava Vjekoslav Janković, koji je završio dislocirani studij Akademije dramskih umjetnosti u Osijeku. Tada je, prisjeća se Janković, redatelj uz sebe uvijek imao iskusnijega glumca kao profesora. Bili su to tandemi poput Damira Munitića i Drage Krče ili Damira Lončara i Tomislava Radića. Kasnije radi predstave s glumcima koji su postali redatelji, poput Saše Anočića.

- Na kraju i sam režiram, a povrh svega postajem i ravnatelj Drame HNK u Osijeku, koji surađuje s redateljima iz pozicije poslodavca. Tijekom godina gradio sam s njima odnos koji se razlikovao od onog početnog autoritarnog odnosa u kojem on govori, a ja radim. Danas smo došli do partnetrskog, demokratskog odnosa, ili ga barem pokušavamo ostvariti, u kojem, kada je dobra atmosfera, postajemo i 'urotnici' prema ostatku civilnoga svijeta, prema ustroju kazališta, žutilu medija, svojevrsna posljednja građanska utvrda čistoće riječi i etike - zaključuje Janković.

U petak u posljepodnevnim satima u foajeu su HNK predstavljana nova izdanja- Krležini dani u Osijeku 2016./Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu, drugi dio (o čemu je govorila Martina Petranović), Željka Turčinović predstavila je “Redateljske bilješke” Ivice Kunčevića, a nakon svega je na pozornici izvedeno Ivakićevo “Vrzino kolo”, koje je u povodu 100 godina kazališnoga života u Vinkovcima, 85 godina od smrti autora Joze Ivakića te prvom desetljeću profesionalizma Gradskog kazališta “Joza Ivakić” režirao upravo Vjekoslav Janković.

Narcisa VEKIĆ
“U AGONIJI” ZA KRAJ

Subota dopodne vrijeme je za drugi dio znanstvenih izlaganja (od 9 sati u Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta), dok navečer, u 20 sati, manifestciju svečano zatvara predstava Scene Ribnjak iz Zagreba “U agoniji” Miroslava Krleže, a autorski je to projekt Osječanke Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića.

zbornik

IZNJEDRI MANIFESTACIJA SVAKE GODINE

Boris Senker

akademik

Sudionici skupa uglavnom govore o suvremenom kazalištu, jer o glumi i režiji ipak više volimo govoriti na temelju onoga što smo vidjeli, nego što smo mogli pročitati o davnim vremenima.
Možda ste propustili...

HNK U OSIJEKU: JER STE VI TO TRAŽILI

Još dvije izvedbe sjajnih “Maratonaca” u svibnju

PREDSTAVA TOMISLAVA ŠOBANA

Marula dobila predstava "Zbilja"

PREDSTAVA HNK-A U OSIJEKU U KONKURENCIJI ZA NAGRADU

“Jom kipur ili pomirenje” na Festivalu glumca

Najčitanije iz rubrike