ĐAKOVO

Već 135 godina njezina 84 metra visoka dva zvonika daju pečat đakovačkim vizurama i pozivaju u grad iz svih smjerova, pa je danas teško zamisliti đakovačku katedralu, baziliku sv. Petra, samo s jednim tornjem.

No upravo je tako bila zamišljena u nacrtu arhitekta Bartola Felbingera iz 1819., a koji je za potrebe gradnje nove crkve u biskupijskom Đakovu naručio tadašnji biskup Emerik Raffay, koji je biskupovao od 1816. do 1830. Prema Felbingerovom nacrtu ta je đakovačka katedrala trebala biti izgrađena u klasicističkom stilu, znatno manjih dimenzija od sadašnje. Nacrt nikada realizirane Raffayeve katedrale naći će se među pedesetak izložaka koje obuhvaća izložba što će u subotu, 30. rujna, biti otvorena u Spomen-muzeju biskupa Strossmayera u povodu 135. obljetnice posvećenja Strossmayerove katedrale, posvećene 1. listopada 1882., nakon 16 godina gradnje. Autori izložbe, đakovački književnik i kritičar Mirko Ćurić i ravnatelj te muzejske kuće Tadija Crnjak, žele predočiti kako su brojni đakovački biskupi, i prije Strossmayera, ozbiljno razmišljali o gradnji crkve, pa je to izložba dokumenata i fotografija iz arhiva Spomen-muzeja i Arhiva Đakovačko-osječke nadbiskupije.

- Biskup Raffay radio je obnovu župne crkve Svih svetih, koja dobiva klasicistički izgled, a u tom stilu Felbinger je zamislio i novu katedralu. Prema tom rješenju trebalo je to biti lijepo, pristojno zdanje, koje bi sprijeda imalo četiri stupa, no ni približno veličanstveno kao današnja katedrala. Ništa posebno, pa su mnogi ustvrdili da je dobro što ti radovi nisu realizirani, jer bi Đakovo dobilo arhitektonski, umjetnički manje vrijednu crkvu od današnje. No dobro je da se o njoj razmišljalo, pokazuje i ova izložba, za biskupovanja više biskupa, i prije Strossmayera - kaže Ćurić. Nastavlja kako je prvi pokušaj gradnje crkve bio još iz vremena biskupa Franje Matije Krtice (1773. - 1805.), a taj se projekt čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

– Po stilu je blizak baroku. Sljedeći nacrt za novu crkvu naručuje biskup Antun Mandić; trebala je biti dvotoranjska, barokno-klasicistička crkva, no te planove prekida biskupova smrt, a Rafayu se za realizaciju gradnje crkve ispriječio nedostatak novca - kaže Ćurić. Raffayev nasljednik, Strossmayer, počinje ju graditi 1866., u neoromaničkom stilu, kao velebno zdanje “u varošici Đakovu, na rubu Carstva”, o čijem je nastajanju tada brujala cijela Europa. Zanimljivo je da fotografija iz vremena gradnje nema. No zato ima fotografija katedrale s kraja 19. i početka 20. st., u vlasništvu su Spomen-muzeja, a bit će također, najavljuje Ćurić, prikazane na izložbi. Ona će izlošcima posvjedočiti i da je prema prvotnoj zamisli kripta trebala imati četiri oltara.

– Strossmayer je 1874. u knjizi “Stolna crkva u Đakovu” napisao da će kripta imati četiri oltara i da će se u njoj obavljati i neka bogoslužja, no u tom dijelu realiziran je samo jedan, koji je, nakon Strossmayerove smrti, preuređen u oltar na njegovu grobu - kaže Ćurić.

Izložba pokazuje da se ozbiljno razmišljalo o novoj crkvi u Đakovu i prije gradnje Strossmayerove katedrale, da to nije bilo nimalo jednostavno i da su postojala različita rješenja, sublimira Ćurić. Nacrte za katedralu Strossmayer je naručio u Beču, kod arhitekta Karla Rosnera, no on umire 1869., pa posao preuzima Friderich Schmidt, po mnogima najpoznatiji gotičar 19. stoljeća. Na izložbi će se, među više nerealiziranih nacrta, naći i Schmidtova nikada realizirana skica za glavni oltar s kupolom. Strossmayer je nacrt odbio jer mu se nije svidio, nije htio kupolu pod kupolom, misleći na onu vanjsku, a nacrt je, nakon niza godina, kada su autori koji su se bavili temom gradnje katedrale sa žaljenjem morali ustvrditi da ga nema, ipak pronađen u depou, zbirci Spomen-muzeja, i to, simbolično, 2015. godine, na 200. obljetnicu Strossmayerova rođenja.