Objavljeno 29. kolovoza, 2017.
Vezani članci
NAJPROMETNIJA AUTOCESTA
Zašto su odmorišta na autocesti A3, odnosno na njezinoj dionici Zagreb-Lipovac, u tako lošem stanju? To pitanje postavili smo nadležnim osobama u Hrvatskim autocestama (HAC) nakon što smo obišli sva odmorišta od Sredanaca do Zagreba i natrag te opisali viđeno i doživljeno u reportaži koju smo u ponedjeljak objavili u Glasu Slavonije. I tu valja podsjetiti kako je uz neke iznimke većina odmorišta neodržavana i prljava, odnosno takva da rijetko tko može imati želju na njima se uopće zaustaviti.
Ratna devastacija
Prema podatcima HAC-a, dionicom Zagreb-Lipovac (na svim izlaznim naplatnim postajama od Lipovca do Zagreba istok) u 2016. godini prometovalo je ukupno 12.287.948 vozila. U HAC-u navode kako je više razloga za loše stanje odmorišta na toj dionici. U prvom redu navode kako je osnovna značajka autoceste A3, pa i same dionice Zagreb-Lipovac “dugo razdoblje gradnje (gotovo 30 godina), u kojem je postojeća prometnica prema istoku (bivša autocesta Bratstvo i jedinstvo) proširivana na puni profil autoceste, što je rezultiralo uklapanjem postojećih, već izgrađenih odmorišta i uslužnih objekata u njezin prometni sustav.”
“U takvim uvjetima pretpostavka za realizacijom razmještaja, tipova i sadržaja odmorišta, prema opće prihvaćenim standardima i kriterijima primjerenim autocestama, nije bila održiva. U vrijeme Domovinskog rata velik dio objekata dodatno je bio devastiran te čak nakon rata tretiran kao minsko sumnjive površine. Uklapanje postojećih objekata u autocestovni koridor i nefunkcioniranje pravnog sustava kao posljedica ratnog i poratnog razdoblja rezultiralo je neriješenim vlasničkopravnim odnosima na cestovnom zemljištu i pratećim uslužnim objektima. Tu su kao vlasnici zemljišta (koje je u naravi cestovno zemljište i pratećih uslužnih objekata) u zemljišne knjige upisane treće osobe, što je protivno pravnoj naravi javne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi. Sve su to razlozi sadašnjeg stanja pojedinih odmorišta i pratećih uslužnih objekata na ovoj autocesti koji zahtijevaju s više aspekata generalnu rekonstrukciju. Zbog dotrajalosti postojećih sadržaja (neki od njih su više od 40 godina u eksploataciji), zastarjelog koncepta organizacije pratećih uslužnih objekata, neodgovarajućeg stupnja izgrađenosti planiranih sadržaja i potrebnih infrastrukturnih priključaka”, navode iz uprave HAC-a.
Povjeravanje cestovnog zemljišta na korištenje radi izgradnje pratećih uslužnih djelatnosti ili obavljanja tih djelatnosti u već izgrađenim objektima, pojašnjavaju u HAC-u, uređeno je Zakonom o cestama. Za povjeravanje cestovnog zemljišta i/ili pratećih uslužnih objekata na korištenje nadležan je HAC (na onim autocestama kojima upravlja), i to preko javnog nadmetanja u slučaju izgradnje novih objekata, odnosno izravnim ugovaranjem ako je riječ o postojećim objektima izgrađenim do 1990. godine.
Sporni ugovori
“S korisnicima pratećih uslužnih objekata HAC sklapa ugovor kojim se uređuju sva pitanja vezana za obavljanje djelatnosti na odmorištima i u pratećim uslužnim objektima. Međutim, pojedini posjednici već izgrađenih objekata odbijaju sklopiti takav ugovor te se protiv njih pokreće parnični postupak radi korištenja cestovnog zemljišta ili objekata bez pravne osnove ili radi iseljenja iz objekata, a što je dugotrajan postupak” upozoravaju iz HAC-a. Tako HAC, pojašnjavaju iz njegove uprave, može utjecati na korisnike pratećih uslužnih objekata u slučajevima kada s njima ima sklopljen ugovor. “Kroz redovne kontrolne obilaske odmorišta i pratećih uslužnih objekata prati se izvršenje ugovornih obveza, pa i u pogledu održavanja objekata i kvalitete pružanja usluga. Međutim, takva mogućnost ne postoji kod onih korisnika koji odbijaju sklapanje ugovora, a protiv kojih se pokreće parnični postupak. Od ukupno 32 prateća uslužna objekta na predmetnoj dionici autoceste, za njih deset korisnici odbijaju sklapanje ugovora te je protiv njih pokrenut parnični postupak. Hrvatske autoceste nemaju utjecaj na posjednike s kojima nisu sklopile ugovor i s kojima su u parničkom postupku”, naglašavaju u HAC-u.
Igor MIKULIĆ
Neusporediva “stara” A3 s “novim” autocestama A1 i A5
U HAC-u drže da je neprimjerena usporedba odmorišta i pratećih uslužnih objekata na autocesti A3 s odmorištima i pratećim uslužnim objektima na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik ili autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj, “s obzirom na to da se radi o 'novim' autocestama s objektima izgrađenim prema modernim standardima i zahtjevima u pogledu pružanja usluga vozačima i putnicima te reguliranim vlasničko-pravnim odnosima.”
Ina do kraja godine kreće s novim uređenjem postaja
Ina, kojoj smo poslali upit o stanju benzinskih postaja te kompanije na autocesti od Zagreba do Lipovca, odgovorila nam je kako je 2011. pokrenula opsežan program modernizacije svoje maloprodajne mreže. “U okviru programa, među ostalim su planirani i radovi kojima bi se na svim maloprodajnim mjestima na autocesti A3 značajno podigla funkcionalnost te razina usluge za kupce. Neke lokacije već su modernizirane (Ježevo-Jug, Novska Sjever/Jug, Staro Petrovo Selo, Marsonija-Sjever, Babina Greda), a radovi na ostalima tek predstoje”, navode iz Ine.
Do kraja ove godine Ina planira započeti modernizaciju prodajnog prostora, ugostiteljskih objekata i sanitarija na lokacijama Rastovica i Spačva-Lubanj, a na lokaciji Ježevo jug, na kojoj je prodajni prostor već moderniziran, planiraju se radovi u kafiću i sanitarnim čvorovima. “Planirani radovi rezultirat će znatnim poboljšanjima izgleda i funkcionalnosti maloprodajnih mjesta, unaprjeđenjem ponude i usluga za kupce te bogatijom ponudom asortimana negoriva”, zaključuju u Ini ističući kako je jedan od “bitnih preduvjeta za sveobuhvatnu modernizaciju postojanje dugoročnog ugovornog statusa za pojedino odmorište.” Inače, pojašnjavaju iz Ine, na području pojedinog odmorišta, Ina je korisnik zemljišta samo na dijelu koji je usko funkcionalno vezan uz poslovanje maloprodajnog mjesta, dok je za ostali dio odmorišta nadležan HAC.
Što HAC čini na povećanju standarda usluge na odmorištima
U HAC-u navode kako su svjesni nužnosti revizije razmještaja, tipova i sadržaja pratećih uslužnih objekata, s obzirom na prometnu opterećenost autoceste A3 Bregana–Zagreb-Lipovac, ali i na planiranu izgradnju transverzalnog pravca A5 Beli Manastir–Osijek–Svilaj. Kažu kako se s aktivnostima na “revitalizaciji ovog pravca” započelo 2010. godine, kada je izrađena studija “Rehabilitacija mreže pratećih uslužnih objekata na autocestama A3: Bregana-Zagreb-Lipovac i A4: Goričan-Zagreb”. Iz HAC-a navode konkretne aktivnosti koje su pokrenute od 2010. na revitalizaciji odmorišta i pratećih objekata:
- Otkazani su ugovori za benzinske postaje koje nisu bile primjerene standardu autoceste te su one uklonjene ili je uklanjanje građevina u tijeku.
- Pokrenute su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za pojedine nove, suvremene prateće uslužne objekte na autocesti, bilo da se radi o izgradnji potpuno novih objekata ili rekonstrukciji postojećih, za koje se raspis javnog nadmetanja očekuje već krajem ove godine.
- Privremeno su iz prometa isključena neka odmorišta koja ne udovoljavaju prometno-sigurnosnim uvjetima.
- U cilju razrješenja neriješenih odnosa s postojećim korisnicima pokrenuta je izrada Pravne studije o statusu nekretnina u sustavu odmorišta uz autocestu.
- U proteklih pet godina obnovljeno je ili je izvršena modernizacija i dopuna sadržaja osam benzinskih postaja, jednoga restorana te je jedan restoran trenutno u obnovi, a planirani su zahvati na podizanju razine usluge na ukupno 11 odmorišta.