Hidradenitis suppurativa (HS) kronična je dermatološka bolest karakterizirana upalnim područjima koja se najčešće pojavljuju na mjestima bogatim žlijezdama znojnicama, poput pazuha i prepona, ispod dojki, na stražnjici te na unutarnjoj strani bedara. Bolest se obično javlja nakon puberteta, s najvišom incidencijom između 21. i 23. godine života i triput je češća u žena nego u muškaraca. Sistemska je to upalna bolest u čijem nastanku sudjeluje imunološki sustav uz genetske čimbenike. Naime, prisutnost HS-a u obitelji utvrđena je u 40 posto oboljelih. Između 45 i 80 posto bolesnika s HS-om ima indeks tjelesne mase veći od 25, dok je veći od 30 povezan s težim oblicima bolesti. Od 60 do 90 posto bolesnika s HS-om su pušači, a od 5 do 15 posto bivši su pušači. Nikotin iz cigareta ima proupalno djelovanje i time pogoršava HS.

No, svijest o postojanju ove bolesti i negativnom utjecaju na kvalitetu života oboljelih gotovo da i ne postoji u hrvatskoj javnosti. Stoga se Tjednom svijesti o ovoj bolesti željelo javno progovoriti o problemima koje nosi život s ovom bolesti, o čemu svjedoče i sami pacijenti. Jedna od njih je i Ljiljana Grgić iz Osijeka.

- HS na kvalitetu života ne utječe samo u fizičkom smislu. Bolest je jako velik psihološki teret, utječe na društveni život oboljele osobe, a zbog nemogućnosti obavljanja svakodnevnog posla ima i značajan ekonomski utjecaj. Jedna od najvećih prepreka za mene je bila nedostatak informacija o bolesti. Danas je situacija nešto bolja i o HS-u se moguće informirati preko HS online stranice, čiji je dio namijenjen općoj javnosti i bolesnicima, a drugi zdravstvenim djelatnicima. Također, tu su i facebook-grupe koje olakšavaju prijeko potrebnu komunikaciju među pacijentima - govori o svome iskustvu Ljiljana Grgić.

Specijalistica dermatovenerologije u KBC-u Osijek, dr. med. Zlatica Jukić naglašava značenje obilježavanja Tjedna svijesti o HS-u u Hrvatskoj te ističe silan trud usmjeren k unaprjeđenju uvjeta liječenja za oboljele od HS-a.

- Cilj nam je podići svijest o ovoj teškoj kroničnoj bolesti među općom populacijom, ali i među liječnicima različitih specijalnosti. Utjecaj HS-a na kvalitetu života bolesnika iznimno je velik, a sav je naš trud usmjeren prema ranoj dijagnostici i pravovremenom liječenju HS-a u skladu sa stručnim smjernicama. Iznimno smo ponosni što ćemo uskoro imati i zajedničke dermatološko-kirurške hrvatske smjernice za dijagnostiku i liječenje HS-a - naglašava dr. Jukić.

Inače, cilj je kampanje “Jači od HS-a” potaknuti pacijente na što ranije javljanje liječniku, ranije prepoznavanje bolesti i početak liječenja te upoznavanje oboljelih s bolešću i aktivno uključivanje u kontrolu simptoma kako bi poboljšali i održali svoje stanje. Oboljeli na točnu dijagnozu HS-a mogu čekati i do sedam godina, a uzimajući u obzir da bolest uvelike smanjuje kvalitetu života oboljelih osoba, tako dugo čekanje može samo pogoršati kako fizičko, tako i psihičko zdravstveno stanje pacijenata. N. Z. Eberhard