Objavljeno 14. lipnja, 2017.
ĐAKOVO - Nakon 16 godina vođenja grada na način Zorana Vinkovića, prvo SDP-ovca, a potom HDSSB-ovca, voljom birača na nedavnim lokalnim izborima u čelnu fotelju grada sjeo je HDZ-ov gradonačelnik Marin Mandarić. Mlad, s 33 godine, bankar, oženjen, otac dvoje djece (relativno) novo ime u politici, predsjednik GO HDZ-a. S njim razgovaramo dan nakon što je i formalno preuzeo gradonačelničku dužnost.
Korporativna iskustva
Vaš prethodnik vodio je grad osebujnim, često neformalnim stilom. Kakvim stilom ćete ga Vi voditi?
- Svatko ima svoj stil, u životu i poslu. Da, slažem se, g. Vinković imao je osebujan stil po kojemu je bio poznat i na državnoj razini. Naravno da neću biti isti, ne postoje dvije iste osobe. Dolazim iz sustava koji je visoko uređen, profesionaliziran, u kojemu se točno zna tko što radi, koja su područja odgovornosti, obveza, dužnosti, gdje se učinci mjere na dnevnoj bazi. To je korporativni sustav koji ne može i ne mora biti preslikan na rad gradske uprave, ali vjerujem da iskustva koja sam stekao radeći 9 godina u banci možemo ne kopirati nego prilagoditi potrebama funkcioniranja gradske uprave. Sve ono što je bilo dobro treba ostaviti i unaprijediti…
Dosadašnja opozicija, HDZ, prozivala je bivšu gradsku vlast da nema “šlifa” za gospodarstvo. Vi ste u svom programu isticali njegov razvoj i otvaranje novih radnih mjesta; naravno, Grad ne može graditi tvornice, nego stvarati uvjete za to. Koje uvjete namjerava nova vlast na čelu s vama osigurati za to?
- Ne mogu ni Grad ni gradske tvrtke biti perjanice gospodarstva ovdje lokalno. One moraju biti servis građanima i to je praktički to. Bitno je da budu samoodržive, da na budu u dubiozama, gubitcima i to je nekakav plafon…
Jesu li gradske tvrtke dosad bile servis za zapošljavanje i hoće li nova gradska vlast ostati imuna na te procese?
- Jesu, otvoreno sam to i rekao u posljednjem sučeljavanju s prethodnikom. Bile su spremište stranačkih kadrova. Vrijeme će pokazati našu imunost na to. Osobno nemam problem s tim. Na našoj izbornoj skupštini GO HDZ-a, kada sam izabran za predsjednika prije godinu i nešto, tada sam se pri obraćanju prije izbora dotaknuo i te teme i pred 150 delegata na skupštini rekao da HDZ nije i ne može biti HZZ. Imamo puno članova, naravno, ali nije cilj članstva u nekoj stranci da se riješe osobni problemi. To je nekad karakteriziralo HDZ i neke druge opcije, ali smatram da to nije u redu. Mi smo kroz GO HDZ-a uspjeli osvijestiti se oko tih nekih stvari. Naravno, vrijeme će pokazati koliko smo imuni na takve pojave. Javnost će vrlo brzo vidjeti koliko se držimo naše predizborne priče i programa. Na nama je da u tome ustrajemo.
Tisuću radnih mjesta
Koje uvjete za razvoj gospodarstva već sada realno možete najaviti?
- Naravno da je Grad već poduzeo neke korake u tom smjeru – k poticanju (samo)zapošljavanja, sufinanciranja kamata. To sam i otvoreno rekao – one su O.K. i mi ćemo ih zadržati, no to nije ni približno dovoljno. Osnova svakog gospodarskog razvoja, primjeri za to su drugi gradovi i općine koji su bili uspješni, osnivanje je poduzetničke zone u vlasništvu grada, gdje onda on po konkurentnim uvjetima može ponuditi potencijalnim investitorima zemljište i dadžbine u nadležnosti grada, olakšice i dr., a oni otvarati nova radna mjesta.
Kako ocjenjujete sadržaj i stupanj dovršenosti naslijeđenih projekata?
- Najviše bode u oči projekt Trga; čini mi se da nas tu malo hvataju rokovi, da se probijaju. Vezovi su nam drugi puni srpanjski vikend, danas (jučer, nap. a.) je već 13. lipnja. Sutra (danas, nap. a.) imamo sastanak s izvođačem i nadzornim inženjerima da vidimo gdje je zapelo i kada će radovi biti privedeni kraju. Ne možemo dopustiti da Vezovi i povorka prolaze kroz gradilište. Možda se čini da mi je to kao vrući krumpir tri tjedna prije Vezova upalo u ruke, no sjest ćemo s izvođačima i vidjeti u čemu je problem, gdje su realni rokovi dovršenja. Dakako da mi je itekako stalo kao gradonačelniku i po funkciji i predsjedniku OO Vezova da bude riješeno do Vezova.
Je li prerano govoriti o tome koji bi projekti trebali obilježiti Vaš mandat?
- Opet se vraćam na gospodarstvo, Đakovo je lijep, uredan, uređen grad. No ono što nedostaje, teško je sada baratati brojkama, ali to je ugrubo 1000 kvalitetnih radnih mjesta s pristojnim dohodcima. To je zapravo jedini problem grada Đakova iz kojeg proizlaze ostali problemi. Zaposleni, neovisni ljudi koji na tržištu rada ostvaruju solidna primanja - recept su uspjeha. Uz to dolaze i demografski pomaci, zaustavljanje iseljavanja. Pa zašto ne pričati i o potencijalnom povratku ljudi koji su otišli van?! Dakle, naglasak je na gospodarstvu, no, naravno, ići će dalje i komunalni infrastrukturni projekti i programi civilnog sektora, udruga, kulture, sporta… No bazično je gospodarstvo i radna mjesta. Iz toga sve proizlazi. Suzana Župan
Kadrovskih promjena će biti
Kakvu kadrovsku križaljku priprema nova gradska vlast?
- Ne bih javno još izlazio dok ta križaljka ne bude konačna, no naravno da će, kada dođe vrijeme, javnost s njom biti upoznata. Promjena će, i najavljivali smo, naravno, biti. Smatram da je normalno i prirodno da svatko sebi ekipira ljude u koje prvenstveno ima povjerenja, da mu budu najbliži suradnici, da s njima može voditi Grad i realizirati predizborni program.
Koliko kapilarno će ići te kadrovske promjene?
- Zaposlenici gradske uprave, gradskih tvrtki i ustanova ne trebaju uopće strepjeti za posao. Svatko tko ga obavlja savjesno i kvalitetno treba samo tako nastaviti. I dalje netko sve te poslove mora raditi, a tko će ih raditi nego postojeći zaposlenici na kvalitetan način?!
Na popisu više od 3000 iseljenih
U kampanji ste najavili inicijativu o neformalnom prikupljanju broja građana koji su u potrazi za poslom otišli van. Do koje brojke ste došli?
- Nismo ni očekivali da ćemo doći do neke konačne i točne, službene brojke. Zaustavili smo se kod nekih više od 3000 ljudi koji su otišli. To je neslužbeni popis do kojeg smo došli kroz našu stranačku infrastrukturu. Otišao je značajan broj ljudi i u kampanji sam rekao da mi je želja da popis stanovništva 2021. bude bar jednak kao onaj iz 2011., ako već ne može biti veći. No to je svehrvatski problem, pristup njemu mora biti cjelovit.