Regija
HRVATSKU ŽITNICU ŽANJU BLOKADE

Slavonija i Baranja regija je najzaduženijih blokiranih OPG-ova
Objavljeno 31. svibnja, 2017.
Poljoprivrednici u RH duguju 417 milijuna kuna - polovina otpada na Slavoniju

ĐAKOVO - Kakve li ironije – u našoj najpoljoprivrednijoj regiji, Slavoniji, u tri njezine županije – Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj, najzaduženiji su OPG-ovi! Jer, njihove neizvršene osnove čine gotovo polovinu, 43 posto, duga svih blokiranih OPG-ova, koji, prema najnovijim podacima Fine, iznosi gotovo 417 milijuna kuna. Očito, u nekad obećanoj zemlji Slavoniji bogatih gazda, imućnih imanja više nema, bar ne onako kako je to nekad bilo i podrazumijevalo se. Podaci Fine upozoravaju – u manje od šest godina, od lipnja 2011. do ožujka 2017., broj blokiranih OPG-ova narastao je za samo 13 posto, s 830 na 938, no zato je njihov dug povećan za alarmantnih 87 posto, s 222,5 na 416,9 milijuna kuna, od čega gotovo polovina otpada na našu žitnicu! S druge strane, u Splitskoj županiji samo je šest blokiranih OPG-ova, u Ličko-senjskoj sedam. I dok se dug blokiranih u slavonskim županijama računa u stotinama milijuna, u županijama s najmanje blokiranih on je samo po nekoliko stotina tisuća kuna. Istina, broj 938 blokiranih ne čini ni jedan posto ukupnog broja OPG-ova upisanih u Upisnik, a u kojem je prema podacima Ministarstva poljoprivrede upisano njih 162.179, s tim da ih približno 100.000 dobiva izravna plaćanja, no zabrinjava galop kojim raste njihov dug i koji će, ne smanji li se tempo, uskoro doći i do svojevrsne psihološke granice od 0,5 mlrd. kuna. Neplaćeni porezi i doprinosi, krediti, zakup zemlje i druga davanja - samo su neke od neizmirenih stavki koje OPG-ovce odvode u blokadu.

Tko radi, blokiran je

Poljoprivrednik iz Sića pokraj Nove Gradiške, Antun Vrakić, s dozom sarkazma će:

- Ne može biti blokiran onaj tko je na socijalnoj pomoći, na skrbi. U ovoj zemlji čovjek koji radi mora biti blokiran. Jer, što god više radi – više problema ima! U mojoj općini, Novoj Kapeli, 12 je sela, a najviše se radi u mome, Siću. Tu su četiri farme i u njemu, samo jednom selu, 95 posto krava, a preostalih pet posto u ostalih 11. Sve sam vam time rekao - kaže Vrakić.

Samo na njegovu primjeru zorno je kolika su mjesečna davanja OPG-ova na ime doprinosa, zakupa, poreza…

- Mjesečno nam, a u familiji nas je osmero, treba za sve to 40.000 kuna, s tim da nemamo kredit, pa plivamo. I nitko te ne pita kako ćeš to namaknuti. Jer sve obveze i njihovo namirenje imamo vezane uz datume, a nitko ne pita kada je žetva i kada naplatimo svoje proizvode. Srećom, imamo svoje silose, pa raspoređujemo kada ćemo i kamo s čime od roba, no što oni koji su bez toga?! - kaže Vrakić.

Podatak da je u najpoljoprivrednijim županijama najviše blokiranih OPG-ova, kaže, uopće ga ne čudi. Razlog tome treba tražiti (i) u nepovoljnoj strukturi njihovih poljoprivrednika; prema podacima Agencije za plaćanja, tu je loša obrazovna, dobna i druga struktura OPG-ovaca, a to vezuje i stare navike, neprilagodljivost novinama, praćenjima i dr. Da stvar bude bolja, u posljednje vrijeme uvedeno je reda u dinamici isplata potpora, čija sredstva nisu namjenski vezana da se njima ne bi mogla pokriti dugovanja...

– Ljudi su naivni, očekuju da se može živjeti od poticaja. A ja kažem: nije blokiran ni jedan OPG ako ima proizvodnju i teži profitabilnom proizvodu - dodaje Vrakić.

Podcijenjeni

- Hrvatska ove godine nema 50 posto potrebne pšenice. Zašto? Jer nije profitabilna! Dođe li do krize širih razmjera, što će RH dati svome narodu jesti? - upozorava ovaj Sićanin.

Duhanac i kamiličar iz Virovitičko-podravske županije, iz Jugova Polja, Zvonko Pipić, u predahu od kopanja duhana i završetka berbe kamilice uzrok tolike blokiranosti OPG-ova na ovom području vidi u podcijenjenosti rada i proizvoda u poljoprivredi.

- Proizvođačke cijene naših proizvoda - pšenice, mlijeka... podcijenjene su. To je srž problema. Ljudi su u kreditima. Kada su ih podizali, bili su na snazi drukčiji parametri, no to se promijenilo i više ne mogu pratiti otplatu. No ima i slučajeva gdje su se ljudi precijenili – nisu se mogli pokriti koliko su se pružili - kaže Pipić. Kredit više nema, blokiran nije, prvo plati državi i druge obveze, pa njemu, dodaje, što ostane. U poljoprivredi se, dodaje, puno daje na energente, kvarove, održavanje strojeva... Ugrubo zbraja mjesečne obaveze pa kaže:

– Za sve obaveze moga OPG-a 20.000 kuna mjesečno nije mi dovoljno.

Suzana ŽUPAN
Ministarstvo poljoprivrede: Olakšavamo im položaj nizom mjera

“Ministarstvo poljoprivrede svjesno je položaja poljoprivrednika i zato im nizom mjera nastoji olakšati položaj. Ponajprije tu mislimo na donošenje novih zakonskih propisa kojima je cilj ojačati poljoprivredne proizvođače, poput Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Namjera je suzbijanje i sankcioniranje sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, poput nepropisnog ili nepoštenog prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu; zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene; jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok. Zatim, omogućili smo raniju isplatu izravnih plaćanja - potporu dohotku koja se prema ZPP-u primjenjuje u svim članicama EU-a. Dolaskom ministra Tolušića na čelnu poziciju Ministarstva svi poljoprivrednici u jesen dobivaju avans izravnih plaćanja, a ostatak se isplaćuje u dvije rate – u veljači i travnju. Pojednostavnili smo sustav dodjele novca iz PRR-a RH i raspisali natječaje vrijedne 600 milijuna kuna, posebno za male i srednje PG-ove”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

HPK: Ekstremna zaduženja iz Operativnog programa

- Naša je pretpostavka da se gro tih zaduženja odnosi na one koji su ušli u Operativni program podizanja stočnih farmi, a koji nisu uspjeli, pali su. U startu su imali ekstremna zaduženja koja su samo rijetki uspjeli svladati, ostali nisu bili pripremljeni na tako visoke kreditne i druge obveze. Zato se radi o manjem broju OPG-ova koji odviše ne raste, a istovremeno ih prate velika dugovanja. Upravo u ove tri slavonske županije najviše je i ušlo u Operativni program”, kaže predsjednik HPK-a Matija Brlošić.

bezizlazno

NE RASTE BROJ BLOKIRANIH, SAMO DUGOVI

Neplaćeni porezi i doprinosi, krediti, zakup zemlje i druga davanja odvode u blokadu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike