Genos nastavlja s uspjesima, što je za svaku pohvalu. Istraživanje pod nazivom “Connecting genetic risk to disease endpoints through the human blood plasma proteome” objavljeno je u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications.

Kakav je vaš komentar najnovijeg uspjeha Genosa?

- Ovaj rad me jako veseli zbog dva razloga. Prvo jer riječ je o još jednom znanstvenom radu objavljenom u nekom od vrhunskih svjetskih časopisa, čime potvrđujemo da su istraživanja koja provodimo na najvišoj svjetskoj razini, no još više jer smo ovim radom uspjeli glikomiku pozicionirati kao disciplinu koja pomaže razumjeti mehanizme razvoja bolesti.

Kad pogledate unatrag, od početaka Genosa do danas, kako ocjenjujete sve što ste do sada postigli, jeste li zadovoljni prijeđenim putom, da tako kažem?

- Genos je svoj razvojni put započeo prije deset godina kao mali laboratorij za analizu DNA u Osijeku, a danas smo međunarodno priznati kao vodeći svjetski laboratorij za visokoprotočnu glikomiku za potrebe kliničkih i epidemioloških studija. To je iznimno velik uspjeh, posebice jer smo ga uspjeli ostvariti u Hrvatskoj u kojoj nema ni tradicije vrhunske znanosti, ni akademskog poduzetništva. Genos danas djeluje kao grupa u kojoj je Genos d.o.o. središte istraživanja i razvoja, a naše dvije nove tvrtke, Genos DNA laboratorij i Genos Glycoscience, preuzele su komercijalne aktivnosti u području genomike i glikomike. Zajedno s partnerima pokrenuli smo i tvrtke GlycanAge u u Londonu, te Casmedsci u Pekingu, kako bismo olakšali nastup na tim tržištima. Kako smo sve to postigli organskim rastom, bez ikakve vanjske investicije, mogu reći da sam iznimno zadovoljan time što smo postigli u posljednjih deset godina.

Genos omogućuje razvoj i etabliranje mladih znanstvenika. Hoćete li ustrajati na tom planu?

- Glikomika kao područje istraživanja nedovoljno je razvijena, te ni u nas ni u svijetu nema dovoljno stručnjaka koji su educirani u tom području. Stoga moramo odgajati vlastiti kadar. Srećom, u Hrvatskoj još uvijek ima dovoljno jako pametnih i vrijednih mladih ljudi koje naš zastarjeli obrazovni sustav nije uspio uništiti. Osobno mislim da je iznimno važno mladim ljudima dati priliku da se razvijaju i napreduju u svakom pogledu te se trudim da svi koji uđu u naš tim imaju priliku i podršku za napredovanje. Iznimno smo selektivni u tome koga ćemo primiti u naš tim, no kad nekoga jednom primimo, dajemo mu svu podršku koju možemo. Najbolja potvrda da u tome i uspijevamo je činjenica da nas je ugledni američki časopis The Scientist rangirao kao najbolje mjesto za rad znanstvenika u industriji u svijetu.

Genos je odavno prepoznat u svijetu, no koliko i u Hrvatskoj, u smislu da se neka praktična postignuća primjenjuju u praksi?

- Naš Genos DNA laboratorij već niz godina uspješno provodi različite oblike genetičkih analiza. Prije deset godina smo analizu DNA za potrebe utvrđivanja identiteta i očinstva učinili široko dostupnom u Hrvatskoj. Nakon toga uveli smo niz genetičkih testova poput testa za utvrđivanje faktora koagulacije, GENPerforma i sl., koji nailaze na velik interes. Od prošle godine nudimo i neinvazivni prenatalni test probira - Panorama test, kojim se na potpuno siguran i pouzdan način iz krvi buduće majke može provjeriti ima li beba neke od vrlo opasnih kromosomskih aberacija. Nažalost, ti su testovi još uvijek dosta skupi, što ih čini teško dostupnim, no upravo pripremamo jedan veliki projekt koji bi to mogao promijeniti. U suradnji s bolnicom Sveta Katarina pokrećemo program farmakogenetičkog testiranja i uvođenje našeg novog revolucionarnog GlycanAge testa, koji pouzdano mjeri opće stanje organizma te nam na taj način daje uvid u našu stvarnu biološku dob, koja se može značajno razlikovati od kronološke dobi. Ukratko, mislim da smo već i sada unijeli neke značajne promjene koje mogu osjetiti i obični ljudi, a u budućnosti će toga biti sve više i više.

Općenito uzevši - kakav je danas položaj znanosti u Hrvatskoj?

- Znanost u Hrvatskoj danas se jako raslojava. Sve više i više znanstvenika uspijeva osigurati međunarodno financiranje te zahvaljujući sredstvima iz Europe uspijeva provoditi istraživanja na vrhunskoj svjetskoj razini. S druge strane, nacionalno financiranje znanosti u stalnom je padu već više od deset godina, te je situacija katastrofalna. Zapravo, tu se ne razlikujemo bitno od stanja u cijelom obrazovnom sustavu. Imamo fantastične pojedince koji uspijevaju usprkos kaosu u sustavu, no svi ostali tonu sve dublje i dublje ispod prosjeka Europe, te će nas uskoro prestići i Bugarska i Rumunjska, kao što su to u posljednjih deset godina napravile i sve ostale istočnoeuropske zemlje koje su nekada u svim tim aspektima bile daleko iza nas.

Zaključno - Genos sutra, u bližoj i daljoj budućnosti?

- Pred Genosom i cijelom Genos grupom su novi veliki izazovi. Postali smo dio Znanstvenog centra izvrsnosti u personaliziranoj brizi za zdravlje, a prije neki dan smo dobili rješenje da je Genos d.o.o. prošao prvi krug selekcije za Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, a Genos DNA laboratorij kao Centar kompetencija u personaliziranoj medicini. Riječ je o dva vrlo velika projekta iz strukturnih fondova koji svaki uključuje suradnju gospodarstva s više akademskih institucija. Ako dođe do realizacije tih projekata, oni će dovesti do značajnih promjena koje će biti vidljive i u stvarnom životu svakoga od nas.