Projekt Slavonija uključuje izradu novog modela indeksa razvijenosti, ključnog i za povećanje apsorpcije sredstava iz EU fondova na području Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.

Stoji to u odgovoru premijera Andreja Plenkovića na upit SDP-ovog saborskog zastupnika, Osječanina Domagoja Hajdukovića, u svezi s planom izvršenja i nositeljima Projekta Slavonija.

Tim modelom Hrvatska će biti pravednije podijeljena i oko 50 novih jedinica lokalne i područne samouprave izdvojit će se kao potpomognuta područja čiji će razvoj država dodatno poticati. Jedinicama lokalne i regionalne samouprave, poduzetnicima, ali i građanima osigurat će se i porezne olakšice te bolji pristup nacionalnim ulaganjima u razvoj nerazvijenih područja. Tu je i izrada mape siromaštva, što će pomoći dizajniranju politika te definiranju i raspodjeli budžetskih alokacija i EU sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva, kao i izrada analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija kako više Zagreb i Vinkovci ne bi bili u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije.

U odgovoru na Hajdukovićevo pitanje Vladi ističe se i kako će planirane izmjene statističkih regija omogućiti veće stope sufinanciranja za razvojne projekte na manje razvijenim područjima, što se posebno odnosi na Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem. U Vladi ističu kako je Projekt Slavonija pojam koji označava “usmjereniji pristup korištenju sredstava europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova namijenjenih provedbi kapitalnih investicija”. Cilj je provedbom većeg broja projekata sufinanciranih iz tih izvora osigurati značajniji doprinos rastu i razvoju pet slavonskih županija.

Projekt Slavonija uključio bi i mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova za projekte s područja nerazvijenih županija u postupcima dodjele nepovratnih sredstava. Značajan efekt tu se očekuje kod postupaka u okviru Programa ruralnog razvoja, mjera usmjerenih izradi i poboljšanju male infrastrukture i obnovljivih izvora energije te pokretanju, poboljšanju ili proširenju usluga za ruralno stanovništvo. Osigurano je oko 250 milijuna eura nepovratnih sredstava. Ističe se i prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela projektima s tih područja. Primjeri su obnova i modernizacija pruge Dugo Selo – Novska i Vinkovci, projekti u Vukovaru vrijedni oko 130 milijuna eura, gradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek (13,2 milijuna eura), modernizacija i razvoj javnog prijevoza u Osijeku (78 milijuna eura) i izgradnja lučke infrastrukture luke Slavonski Brod (22,5 milijuna eura).

Želja je jačati kapacitete sudionika na lokalnoj i područnoj razini, tako da se dodjelom sredstava tehničke pomoći regionalnim razvojnim agencijama na manje razvijenim područjima dodatno potakne priprema i provedba projekata, primarno onih čiji su nositelji jedinice lokalne i područne samouprave. Tijekom 2016. regionalnim koordinatorima u slavonskim županijama za to je dodijeljeno 0,8 milijuna eura nepovratnih sredstava. U okviru trenutnih operativnih programa za urbana područja osigurano je oko 345 milijuna eura nepovratnih sredstava od čega za urbanu aglomeraciju Osijek više od 44 milijuna eura, a za aglomeraciju Slavonski Brod više od 31 milijun eura.

U okviru operativnih programa u pet pilot-područja izravno je osigurano 120 milijuna eura, od čega 48 milijuna eura za Vukovar i Beli Manastir. Hrvatskoj je u financijskom razdoblju EU od 2014. do 2020. godine iz ESI fondova, pak, osigurano 10,7 milijardi eura nepovratnih sredstava za regionalni razvoj. Kroz Projekt Slavonija namjera je provedbom različitih mjera osigurati 2,5 milijardi isključivo za projekte u Slavoniji, koji bi se glavninom proveli do kraja 2020. ili najkasnije do kraja 2023. godine. To se dopunjuje s drugim mjerama, poput onih u poreznoj reformi kojima se podupire poljoprivreda - smanjenje stope PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi i stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za određene kategorije osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost.

Uz tvrdnju kako se u Slavoniji provodi 28 projekata velikih korisnika i strateških investicija, u Vladi kažu da je u različitim fazama obrade prijave ili provedbe i 59 projekata malih i srednjih poduzetnika, ukupne vrijednosti ulaganja oko 500 milijuna kuna, uz očekivano otvaranje 1368 novih radnih mjesta. Spominje se i izgradnja infrastrukture koja se ne može sufinancirati novcem ESI fondova (ulaganja u cestovnu i lučku infrastrukturu, unutarnje plovne puteve i zračni promet) i četiri slavonska kapitalna projekta u području odgoja i obrazovanja, vrijedna 79 milijuna kuna, koja su u tijeku.