Objavljeno 17. studenog, 2016.
Radi sprječavanja pojave i širenja influence ptica u domaće peradi Ministarstvo poljoprivrede je zabranilo držanje peradi na otvorenom na gospodarstvima za naselja Aljmaš, Bijelo Brdo i Dalj u općini Erdut te naselje Kopačevo u općini Bilje.
Mjera se odnosi na svu perad: kokoši, pure, guske, patke i druge ptice koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje mesa, rasplodnih ili konzumnih jaja i drugih proizvoda, te divlje ptice za uzgoj i rasplod.
Veterinarska inspekcija našla je nekoliko uginulih labudova na rukavcu rijeke Drave kod Bijelog Brda, a uzorci su dostavljeni Veterinarskom zavodu u Vinkovcima. S obzirom na opravdanu sumnju da je riječ o visokopatogenoj influenci ptica, Ministarstvo poljoprivrede radi mjera opreza zabranilo je držanje peradi na otvorenom i za navedena naselja.
Načelnici općina Bilje i Erdut, Željko Cickaj i Jugoslav Vesić, za naš list kažu kako će se njihove općinske službe uključiti u obavještavanje građana o zabrani držanja peradi na otvorenom.
Cickaj ističe kako će Općina učiniti sve što je u njezinoj nadležnosti i moći da se informira građane i provedu mjere koje će spriječiti ozbiljnije širenje ove bolesti kod peradi te moguće štete.
Prema upozorenju Ministarstva, sumnja na širenje influence proširena je na cijelu općinu Erdut, no Vesić drži da nema razloga za paniku.
- Na žalost, ni naša sela nisu što su nekada bila. Peradi još uvijek imaju mnoga kućanstva, ali u znatno manjem obujmu nego prije 20 i više godina. Istina, imamo i nekoliko većih uzgajivača, ali mislim da neće biti nikakvih poteškoća u pridržavanju ovih mjera opreza zbog mogućeg širenja influence - ističe Vesić.
Dodaje kako nema posebnog straha od tzv. ptičje gripe kod stanovništva, za razliku od njezine pojave prije nekoliko godina, kada su uništavana jata peradi i kada se i medijski povećavao strah od širenja bolesti i njezina mogućeg prenošenja na ljude.
- Ako se budu svi pridržavali mjera koje u ovakvim slučajevima nalažu zakonske odredbe, mislim da ne bi trebalo biti većih problema i šteta - zaključuje Vesić.
Početkom tjedna, valja podsjetiti, Ministarstvo je donijelo odluku kojom se zabranjuje držanje peradi na otvorenom na području naselja Cerna i Šiškovci u općini Cerna i naselju Retkovci u općini Ivankovo. Na ostalim područjima preporuča se zatvaranje sve peradi u nastambe gdje god je to moguće.
Iz Ministarstva poljoprivrede još jednom podsjećaju kako je riječ o soju virusa koji nikada nije izazvao bolest kod ljudi i stoga zdravlje ljudi nije ugroženo.
Eduard SOUDIL/Igor MIKULIĆ
Velika mogućnost prijenosa
Influenca ptica vrlo je zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica, a infekcija se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom ili lešinama ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa, pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva i sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika. Ministarstvo poljoprivrede poziva sve vlasnike peradi da se drže odluke o zabrani držanja peradi na otvorenom kako bi spriječili moguće daljnje širenje infekcije.
Nema opasnosti za ptice u Kopačkom ritu
S obzirom na to da se sumnja na širenje influence ptica na Kopačevo, što znači i Kopački rit, postavlja se pitanje hoće li u tom jedinstvnom parku prirode biti ugrožene brojne ptičje vrste. Valja podsjetiti kako su u Kopačkom ritu zabilježene 293 vrsta ptica, što čini nevjerojatnih 78,1 posto od ukupne ornitofaune Hrvatske (375 vrsta). Ravnatelj PP Kopački rit Damir Opačić kaže kako se za sada može samo nagađati može li influenca ozbiljnije ugroziti ptice u Kopačkom ritu, držeći kako je to normalan prirodni tijek života. “U prirodi se i na taj način reguliraju odnosi u životinjskoj zajednici. Držim da će zahvaćene virusom uginuti vjerojatno najslabije jedinke i da će tu priča o influenci završiti”, kaže Opačić. Sličan stav iznosi i Tibor Mikuška, iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, koji kaže kako influenca neće imati nikakvog utjecaja na ptice u Kopačkom ritu. “U prirodi postoji 16 različitih sojeva 'ptičje gripe'. Neke ptičje vrste su rezistentne na neke sojeve, pojedine influenca zahvati jače, dok neke vrste virusnu bolest prebole 'na nogama'. To je sve dio prirodnog ciklusa”, kaže Mikuška.