Svake godina, pa tako i ove, Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska komisija prije početka turističke sezone objavljuju izvješća o kvaliteti vode za kupanje u svim državama članicama te u Albaniji i Švicarskoj.

Prema ovogodišnjem izvješću (ispitani su uzorci s čak 21.000 obalnih i kopnenih kupališta), više od 90 posto kupališta u osam država članica imalo je prošle godine izvrsnu kvalitetu vode, a u tom je društvu izvrsnosti i Hrvatska s 94,2 posto kvalitetne razine. To pak znači da u Hrvatskoj gotovo da nema kupališa, morskih i kontinentalnih, s lošom ocjenom vode, odnosno samo je njih nekoliko s ocjenom da su “zadovoljavajuće kvalitete”.

U svakom slučaju sjajne vijesti za početak turističke sezone, odnosno sezone kupanja u Hrvatskoj, kako na moru tako i na kopnu. Inače, kupališni je turizam jedan od najzastupljenijih oblika suvremenog turizma, prije svega onoga vezanog uz more, daklem Jadran, no u tom kontekstu može se promatrati i fenomen kupanja i kupališta u kontinentalnoj Hrvatskoj, uključujući naravno i domaći teren, napose Slavoniju i Baranju, tomošnje bazene, mjesta za kupanje uz obale rijeka (Dunav, Drava, Sava), i tzv. bajere, također važne kupališne lokacije u mnogim gradovima istočne Hrvatske. Gledajući šire, i uzimajući u obzir niz faktora, može se zaključiti kako su različita gradska kupališta u unutrašnjosti zanimljiv ne samo turistički nego još više kulturološki fenomen na ovim prostorima. Ne samo zato što je voda sama po sebi drugačija (slatka), nego i zato što su uglavnom vezana za urbane sredine s drugačijim tradicijama i arhitekturom od primorskih gradova.

Idući tim tragom, istražili smo neka od tradicionalnih, već odavno “brandiranih” domaćih kupališta pa smo za početak odabrali Đakovo, grad u kome doduše nije provedeno gorespomenuto europsko ispitivanje kvalitete kupališne vode, ali je grad koji se može pohvaliti svojim uređenim i tijekom ljeta prepunim kupališnim lokacijama u kojima uživaju i Đakovčani i svi drugi koji se u gradu zateknu u sezoni kupanja.

Daklem, dok se s jedne strane priroda pobrinula da Đakovština, srce Slavonije, tijekom ljetnih mjeseci bude oaza za odmor, razonodu, opuštanje i kupanje, gradski oci pobrinuli su se za urbano kupalište koje iz godine u godinu nudi svojim posjetiteljima sve više sadržaja. Ne zovu zato Đakovo uzalud Slavonskom rivijerom pa se na spomenuta mjesta uz domaće, slijevaju i oni željni osvježenja iz cijele okolice.

Na Gradskom bazenu počeli su pripremni radovi uoči nove kupališne sezone. Prve će kupače sredinom lipnja dočekati potpuno rekonstruirane i sanirane tribine i spiralni aquagan duljine 55 metara, pravo adrenalinsko osvježenje. Univerzalovi djelatnici temeljito čiste i pripremaju korito olimpijskoga bazena, a prionulo se i sanaciji kritičnih mjesta. S tribine, koja će dobiti potpuno novo lice, jesenas su skinute polomljene i dotrajale pločice, čime je obavljena priprema podloge za pjeskarenje, kako bi se na očišćenu podlogu mogla postaviti hidroizolacija, a onda i završni sloj. Upravo zbog nepostojanja hidroizolacije voda je dosad kontinuirano prodirala u prostorije pod tribinama - u strojarnicu, svlačionice, urede, pomoćne prostorije i sanitarne čvorove, ali i u prostorije plivačkog, odbojkaškog i vaterpolo kluba, zbog čega je često stradavao i dio sportske opreme.

- Zbog prodiranja vode u unutrašnjost tribine bile su ugrožene i električne instalacije, a zidovi su bili puni vlage, plijesni i gljivica, što nisu prihvatljivi higijenski uvjeti za djecu i posjetitelje kupališta. Rekonstrukcijom tribine napokon će i ovaj dugogodišnji problem biti saniran. Kupači će na tribinama dobiti najkvalitetniju podlogu od protuklizne i vodootporne tvrde gume otporne na UV zračenje, a tribina će zadovoljiti najviše europske standarde, doznajemo od predsjednika Gradskog vijeća Đakova Gorana Solde.

Nastavak ulaganja u đakovačko kupalište najavljen je još prošlog ljeta po uspješnom dovršetku prve faze obnove.

- Iz temelja je tada ponovno sagrađen mali bazen s 'gljivom' i toboganom, uloženo je u strojarnicu uz instalaciju automatskog detektora za klor s alarmom i vodenom zavjesom, nabavljen je hidromasažni bazen, postavljena nova štedna rasvjeta i ozvučenje, popločeno tisuću 'kvadrata' prostora za posjetitelje i uređena je ograda - ističe Univerzalov direktor Mile Kaselj, a prvi put pojavile su se ležaljke i suncobrani.

Prošle godine Gradski bazen posjetilo je 60.000 kupača, čime se srušeni svi rekordi posjećenosti unatrag 25 godina.

- Prvim smo investicijskim valom za deset puta smanjili dnevne gubitke vode i električne energije i kupačima osigurali najbolju kvalitetu vode, kontroliranu uzimanjem uzoraka svakih sat vremena. Pobrinuli smo se za sigurnosne ormariće za čuvanje osobnih stvari posjetitelja s punjačima za mobitele te uveli 24-satnu redarsku službu - podsjeća Soldo.

Siguran je, kaže, da Đakovčani nisu zaboravili ni spektakularan izbor za Miss i Mistera Đakova i Đakovštine i koncert Lane Jurčević u kolovozu s više od 4000 posjetitelja. Održavanje izbora najavljeno je i kao ljetna atrakcija 2016. godine.

Uz u cijelosti rekonstruirane tribine, posjetitelje Gradskoga bazena ove će sezone dočekati i gore spomenuti spiralni aquagan. Milijunska zajednička investicija u koju su ušli Grad Đakovo i Univerzal već na ljeto opravdat će uložena sredstva te đakovačko kupalište, pretvoreno u aquapark, učiniti još popularnijim mjestom ljetnog odmora za čitavu istočnu Slavoniju, vjeruju gradski čelnici.

- Svjesni kako si mnogi naši sugrađani i posjetitelji iz okolice neće, nažalost, moći priuštiti odlazak na more, pa zato pripremamo atraktivne sadržaje koji će im ljeto na Gradskom bazenu u Đakovu učiniti zanimljivom alternativom - aquagan visok 7,5 metara, dječju “luftić” skakaonicu, noćno kupanje uz diskretnu rasvjetu i glazbu, izbor missice i mistera, a uredit ćemo i okoliš, kao i sportska igrališta uz bazene - kaže Soldo.

Gradonačelnik Đakova Zoran Vinković naglašava kako Grad tijekom ljetnih mjeseci želi svojim stanovnicima, posebice onima koji ne idu na more, osigurati što više sadržaja, počevši od tradicionalne manifestacije Đakovačkih vezova koja se ove godine održava jubilarni, 50. put. Naravno, doći u Đakovo a ne vidjeti katedralu, Državnu ergelu lipicanaca, između ostaloga, to je kao da ste došli u Rim, a niste vidjeli Vatikan. A Đakovo ima i svoje bajere, ali...

- Na bajerima je kupanje na vlastitu odgovornost, ali Grad Đakovo, zajedno s korisnicima do početka kupališne sezone urediti plaže. Dakako, tu je i naš gradski bazen otvoren još davne 1989. godine u povodu proslave 750. obljetnice grada. Bazen je 2003. godine potpuno rekonstruiran, a u zadnje dvije godine u revitalizaciju i nove sadržaje kada se radovi dovrše bit će uloženo približno dva milijuna kuna - kaže Vinković.

Zamijećeno je, dodaje, posebice prošle godine, kada je evidentran znatan porast kupača na gradskom bazenu, da je mnogo posjetitelja došlo 'sa strane', odnosno iz različitih krajeva Slavonije.

Vinković naglašava kako Đakovo ima jedne od najnižih cijena kupališnih ulaznica u Hrvatskoj - sezonska karta tako iznosi sto kuna. Praktično, za jednu kunu po danu imate ulaz na bazen. Iako ovaj put pišemo o ljetnoj, kupališnoj ponudi u Đakovu i Đakovštini, valja spomenuti kako Grad Đakovo planira krenuti i u radnju zatvorenog bazena. Bit će to, kaže Vinković, ili kroz EU projekte ili kroz model javno-privatnog partnerstva.

Dok se jedni vole osvježiti na gradskom bazenu, drugi vole kupanje u prirodi, a nakon kupanja pročitati dobru knjigu u hladu slavonskih stabala, pa odlaze na neko od jezera, ili pak na najbliži Bajer s kojeg prekrasan pogled puca na đakovačku ljepoticu katedralu. Već ustaljena ekipa ondje se sastaje ljeti - kojima je do kupanja, ti se kupaju, a kojima nije, razonodu i razbibrigu potraže u jednom od sagrađenih drvenih skloništa gdje se ogledaju u kartanju. Znaju reći kako je Bajer đakovačko more pa oni koji nemaju novca za odmor na Jadranu ljetuju ovdje.

Direktorica Turističke zajednice grada Đakova Marija Burek, jezera Đakova i Đakovštine naziva ljetnim oazama u kojima uživaju ne samo stanovnici ovoga kraja, nego i turisti koji se zateknu u tom dijelu Slavonije tijekom ljetnih mjeseci. Đakovo osim bogate kulturne i enogastronomske baštine obiluje i mnoštvom jezera, kako gotovo u samom gradu, tako i na širem području Đakovštine.

- Jezero Jošava, Bajer, jezera Mlinac i Borovik, predstavljaju prirodno jezersko okruženje grada Đakova koje trenutačno s aspekta turizma ima sportsku (ribolov), rekreacijsku i odmorišnu funkciju. Spoj kulture, enogastronomije i ovih ljetnih oaza sigurno predstavlja značajan motiv dolaska turista (definirane ciljne skupine sukladno ključnim proizvodima naše destinacije), u ljetnim mjesecima koji ima veliki potencijal rasta i razvoja - zaključuje Marija Burek.

Sve u svemu, Đakovo i njegova okolica posve se uklapaju u kopnene kupališne destinacije visoke razine kvalitete i vode i usluga. Provjerite i sami netom napisano i izgovoreno. A mi ćemo u idućim brojevima Magazina provjeriti kakvo je stanje u drugim slavonskim i baranjskim kupalištima.