Svijet voli kratice, premda mnoge ne razumije. Dobro, većina zna što znači EU, SAD, UN, UNESCO, NASA, ali i G7 i G8, naravno i CIA i FBI, pa i FED (moćne američke federalne zlatne rezerve), da spomenemo samo neke od najpoznatijih i najdugovječnijih.
No, postoje i kratice u čiju pozadinu nije lako proniknuti. Ona je dakako jasna stručnjacima, premda ne i običnim ljudima, dok ih se o tome ne pouči i pojasni što se iza tri, četiri, pet i više slova krije, kakva organizacija, tajna ili javna, i što u svezi s tim kraticama ili točnim, odnosno preciznim pojmovima izaziva pomutnju, nerijetko kontroverze i žučljive rasprave.
Jedna od takvih “sumnjivih” kratica, koja u posljednjih godinu-dvije potiče rasprave, svakako je TTIP, oznaka koja zvuči poput oglasa za nekakve telekomunikacijske usluge, ali to nije jer se radi o četiri slova koja u prijevodu znače: Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo ili na engleskom Transatlantic Trade and Investment Partnership. Dakle, pojednostavljeno - u pitanju je prekomorsko trgovanje i investiranje, a budući da je u ovom slučaju more Atlantik, i laicima je, kad malo mućnu glavom, jasno da se radi o odnosima između Sjedinjenih Američkih Država s jedne i Europske unije (Europe) s druge strane “Velike bare”, odnosno Atlantskog oceana.
procurile tajne
I u čemu je tu sad problem, pitate se. Ili se ne pitate, jer vas to ne zanima, ali bi trebalo, jer se, kažu pozvani i nepozvani da o tome nešto zbore, radi i o vašoj (našoj), a ne samo njihovoj budućnosti. I to praktičnoj, a ne teoretskoj, koja za mnoge osporavatelje uloge i značenja TTIP-a nije nikakva rajska utopija nego najcrnja distopija, gotovo pa Pandorina kutija spremna za otvaranje i razaranje zdravlja ljudi, prije svega. Jer protivnici TTIP-a upozoravaju da će u EU nakon početka provedbe Sporazuma između ostalog ulaziti i proizvodi iz SAD-a (hrana biljnog i životinjskog podrijetla) koji su tretirani pesticidima ili su iz američkih GM farmi, što je i najveća opasnost kad je TTIP u pitanju. Naravno da oni koji zagovaraju Sporazum takve tvrdnje odbacuju kao neutemeljene, držeći da se namjerno sije strah bez ijednog opravdanog razloga jer je sve pod strogom kontrolom i SAD-a i EU-a, točnije Sporazum je do u detalje razrađen, preciziran i transparentan, bez mogućnosti zloporabe.
Ali kad je strah u pitanju, đavo nikad ne spava. Drugim riječima, u konstantnom gomilanju svakojakih strahova i paranoičnih predviđanja sutrašnjice i TTIP se našao na udaru kao još jedan glasnik sudnjeg dana, glasnik novog doba “refreširanog” neoliberalnog kapitalizma iza kojeg stoje već tisućama puta prozivani moćnici iz sjene, tajno urotničko društvo novog svjetskog poretka, korporacijski divovi, Svjetka banka i MMF, sprega politike i krupnog kapitala SAD-a i Europske unije.
Naravno, u takvoj atmosferi nesnošljivosti i isključivosti i kad je TTIP u pitanju, u zaglušujućoj buci ospravanja teško se probija glas razuma koji argumentima pokušava dokazati da se ne radi o “ugovoru s đavlom” nego o sporazumu čija će provedba omogućiti i osigurati prosperitet svima uključenima u takvo pomno isplanirano Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo između Sjedinjenih Država i Europske unije.
Činjenica je kako pregovori traju od 2013., a pregovara se o 25 poglavlja. No to što su pregovori i dogovori unatrag godinu dana puno transparentniji malo ili ništa ne znači Greenpeaceu i drugim “zelenima”, civilnim udrugama, protivnicima GMO-a i korporativne globalizacije, jer svi oni ne pristaju na TTIP i organizirano provode hajku na taj sporazum. Tako su notorni buntovnici iz Greenpeacea početkom svibnja ove godine objavili analizu pregovora oko trgovinskog sporazuma koji bi uskoro trebali potpisati SAD i EU, svojevrsni “Ttipleaks”, u kojemu su na 13 stranica objasnili “mračnu tajnu” TTIP-a, premda su priznali kako ne posjeduju cjelovit dokument Sporazuma.
Naravno, mediji su “Ttipleaksu” poklonili veliku pozornost. Uostalom, mediji svršavaju na svaku senzaciju, jer tko bi uopće želio ignoritari nekakav novi skandal iz “Leaks” kuhinje, kao i vijest o stotinama tisuća prosvjednika na ulicama Bruxellesa, Pariza, Madrida, Londona, a bogme i vijest o par stotina prosvjednika u Zagrebu i Osijeku, koji su mašući transparentima ustali protiv TTIP-a. Pritom se na ulicama i trgovima provode akcije prikupljanja potpisa protiv Sporazuma pa je navodno čak više od tri milijuna Europljana potpisalo peticiju protiv TTIP-a. Takva se vijest u novinama, na portalima i televizijama ne zaobilazi, neprotiv, a kad to sve vidi i čuje običan čovjek opravdano posumnja da u cijeloj toj TTIP priči postoje neke mućke koje se i njega tiču.
Europa je inače neprestano u nekakvom strahu, a izuzetak nije ni Hrvatska. U strahu smo od GMO-a, piletine oprane klorom, govedine s hormonima rasta, kravljeg ludila, ptičje gripe, propasti malih poduzetnika, diktata banaka, državnog bankrota, nove krize i recesije..., a sad se na sve to gomila još i strah od TTIP-a, posredno vezan uz GMO i nezdravu hranu.
- U cijelom TTIP kontekstu važan je i aspekt zaštite potrošača, njihovo pravo na informaciju o sastavu, štetnosti, podrijetlu proizvoda, pravo regulacijskih tijela na zabranu rizičnih, štetnih proizvoda i znanstvena definicija rizika/opreza - ističe dr. Valerije Vrček, profesor organske kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dodajući kako je TTIP previše netransparentan i složen, te da se radi o političko-ekonomskom pitanju.
Upravo zbog složenosti problema, odnosno samoga Sporazuma, naručena je studija utjecaja Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) na Republiku Hrvatsku. U izradi “znanstveno utemeljene, objektivne i nepristrane” studije sudjelovao je i Ante Babić, poznati makroekonomist, koji se inače u javnosti zalaže za TTIP, podastirući pozitivne strane tog američko-europskog trgovinskog sporazuma.
VAŽNA KONFERENCIJA
S obzirom na to da u medijima, odnosno javnosti, kolaju svakovrsne informacije, da se barata pretpostavkama umjesto čvrstim argumentima i da u konačnici građanima RH treba jasno reći o čemu se radi, održana je krajem svibnja konferencija “TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?” koju su organizirali Ured za informiranje Europskoga parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, eurozastupnik Davor Ivo Stier i predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovali su - zajedno s predstavnicima Europske komisije, civilnog i gospodarskog sektora te Američke gospodarske komore - na toj konferenciji. Razgovaralo se o mogućim učincima TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo i gospodarstvo Europske unije, iznesena su različita stajališta o TTIP-u, njegovoj transparentnosti, otvorenosti i jasnoći. Kao ključni problem istaknut je dosadašnji nedostatak transparentnosti i informacija tijekom pregovora, no zaključeno je kako je sada situacija daleko bolja pa bi, rečeno je, unatoč i dalje bučnim osporavateljima Sporazuma, nacionalni paralamenti zemalja članica EU-a na kraju trebali ratificirati sporazum.
Pritom je nekako ispod radara prošla napomena kako Hrvatska još uvijek u Saboru nema “sigurnu sobu” u kojoj bi dokumenti TTIP-a bili dostupni zastupnicima i svim zainteresiranim stranama. Ali RH ima “sigurnu sobu”, samo što ona nije u Saboru, a to izaziva dotatnu sumnju i pomutnju da se tu sad nešto tajno ispod tepiha mulja i kuha. Naime, Hrvatska je jedna od 26 članica EU-a koja je otvorila “sigurnu sobu” u kojoj se mogu čitati dokumenti iz pregovora koje EK vodi s Washingtonom glede TTIP-a. No ta “sigurna soba” za čitanje nije otvorena u Saboru nego u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost, a pristup dokumentima imaju državni službenici uključeni u pregovarački proces, što je potvrdio i pomoćnik ministra vanjskih poslova Joseph Gene Petrić tijekom rasprave o TTIP-u, koju su organizirali hrvatsko predstavništvo Europske komisije i Ured za informiranje Europskog parlamenta. Inače, spomenutu “sigurnu sobu” u Bruxellesu prva je iz RH posjetila početkom 2015. godine Biljana Borzan (kasnije i Tonino Picula) i tom prigodom izjavila:
- Imala sam osjećaj kao da sam u špijunskom filmu, a ne u jednoj od soba Europskog parlamenta. No prema onome što sam vidjela, u pregovorima o TTIP-u nema snižavanja europskih standarda koji se tiču sigurnosti hrane.
Dojam je da je “sigurna soba” u RH otvorena samo za odabrane, što još više izaziva sumnje u nečista posla oko TTIP-a
- Možete dva sata gledati u dokumente u “sigurnoj sobi”, djelomice se informirati, ali nećete steći uvid u cijelinu stvari - rekla je Dubravka Šuica, zastupnica Europskog parlamenta (EP), pozivajući se na iskustvo iz sobe u EP-u.
Zastupnicima je, kaže Šuica, zabranjeno iznositi u javnost ono što su pročitali u “sigurnoj sobi”. No, zajedno sa zastupnicima u EP-u Toninom Piculom i Davorom Stierom, Šuica se povoljno izrazila o dijelovima TTIP-a, napose nekim vezanima uz poljoprivredu, dok su otvoreno protiv tako predstavljenog Sporazuma Biljana Borzan i Davor Škrlec.
- Američki proizvodi trebaju se prilagoditi europskim standardima, a europski američkima - uvjerava sumnjičavce Christian Burgsmüller, član kabineta europske povjerenice Cecilie Malmström, koja vodi pregovore o TTIP-u.
Burgsmüller tvrdi da EU “neće snižavati standarde” zaštite. Iako je SAD-u najvažnije postići sporazum do kraja ove godine, Burgsmüller smatra da će “supstancija sporazuma” biti važnija od njegove brzine.
- Koristi od sporazuma trebale bi imati obje strane - naglasila je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore, jedna od zagovornica TTIP-a kao najveće zone slobodne trgovine u svijetu, koja će pridonijeti gospodarskom rastu i Hrvatske.
MEDIJSKO STRAŠENJE
Prema studiji utjecaja TTIP-a na RH, koju su za MVP izradili američki PwC i Centar za međunarodni razvoj, imat ćemo obostranih trgovinskih koristi sa SAD-om, veće nego ih za RH vidi bruxelleska studija za sve članice EU-a. Međutim, Marina Škrabalo, predstavnica GONG-a i pokreta za zaustavljanje TTIP-a, kaže kako se studija nije dotaknula glavnih problema poput konkurentnosti hrvatskih poduzeća na tržištu EU-a, nakon što na njega uđu i američka, kao i što će se tada događati na našem tržištu. Škrabalo upozorava da je studiju radila tvrtka koja je najveći lobist s američke strane u Bruxellesu.
Sve u svemu, unatoč prednosti koje donosi TTIP, a koje ističu i hrvatski gospodarstvenici i ekonomisti, protivnici Sporazuma i dalje su vrlo glasni. Tvrde kako je TTIP trojanski konj i da bi to simbolički naglasili po Europi guraju replike trojanskog konja. Evo nekih izjava iz medija, vezanih uz TTIP problematiku:
- Rat se vodi ekonomskim mjerama. Žele nas prisiliti da jedemo hranu koju će oni proizvoditi, žele uništiti našu proizvodnju, naše selo, našu zemlju... - upozorava profesor Marijan Jošt.
- Kada pričamo o TTIP-u, moramo imati na umu kako s jedne strane imamo jednu homogenu cjelinu kao što je SAD, s druge strane imamo EU u kojemu su ekonomije i tržišta drugačije razvijeni. Stoga bi mala država poput Hrvatske imala i pozitivnih i negativnih posljedica - kaže ekonomski i politički analitičar Ivan Mateja.
- Ako se ne spriječi implementacija štetnih mehanizama ISDS-a (Investor to state dispute settlement - mehanizam za rješavanje sporova izvansudskim postupkom arbitraže, nap.u.) i regulatorne suradnje u TTIP-u, korporacije će zadati konačni udarac javnom dobru, što će dovesti do odumiranja demokracije i uspostave korporativne diktature u EU-u i SAD-u - ustvrdio je Ivica Kelam iz Agencije za bioetiku i socijalnu ekologiju u Večernjem listu. Kelam je na temelju analize utjecaja TTIP-a na Hrvatsku, koju je bivša Milanovićeva vlada naručila, precizno izračunao da bi u najboljem scenariju porast BDP-a po glavi stanovnika iznosio 87,49 kuna godišnje!
Kad se sve zbroji i podvuče crta, nije čudno da se ljudi čude. Za neke je cijela priča oko TTIP-a cirkus, nekima i dalje ništa nije jasno, pa kad čuju da je Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo zamka, s pravom se pitaju znači li parola STOP TTIP opravdani prosvjed ili je i to nekakva manipulacija, igra istine i laži, medijsko strašenje nečim što u biti ne bi smjelo imati elementa straha u sebi. Zato je nužno što prije zauzeti otvoren, glasan i jasan stav o tom pitanju iz Vlade i Sabora, predstaviti javnosti sve dokumente (i kompletan Sporazum kad bude - i ako bude - potpisan između SAD-a i EU-a, čiji je član i RH) iz tzv. sigurne sobe, da više ne bude tajni, jer tajne se lako obiju o glavu, a kad se to dogodi, ispraviti krive poteze bit će nemoguća misija. Ako je sve O.K., tko bi lud bio protiv TTIP-a. Ako pak nije, onda ga ne smijemo prihvatiti, jer nitko ne želi jesti sumnjive (GM) proizvode i plašiti se novog kravljeg ludila, između ostalog, bez obzira na to što o tome mislili u Bruxellesu i Washingtonu.
Piše: Darko JERKOVIĆ
PORAST IZVOZA
TTIP će biti velika potpora hrvatskim tvrtkama
U kontekstu TTIP-a svakako treba spomenuti i podršku koja tom sprazumu stiže od vodećih hrvatskih tvrtki, napose onih koje već godinama uspješno posluju sa SAD-om. Tako primjerice iz Kraša, koji je više od četrdeset godina prisutan na tržištu Amerike, na upit o sadašnjem izvozu i očekivanjima po usvajanju TTIP-a kažu:
- Ako parcijalno govorimo o smanjenju carina, kao jednom od poznatih prijedloga sporazuma, povećanje našeg izvoza možemo procijeniti za visinu dosadašnjih carinskih davanja - poručuju iz Kraša.
I nova veleposlanica SAD-a u Zagrebu Julieta Valls Noyes uvjerena je da će TTIP biti od velike potpore hrvatskim tvrtkama, posebice onima iz sektora prehrambene industrije, jer im širom otvara ulazak na to veliko i bogato tržište.
I u Badelu 1862 vjeruju u veći izvoz na tršište SAD-a već dogodine, a nakon stupanja na snagu TTIP-a očekuju i daljnje povećanje izvoza na to tržište.
Nezadovoljni nisu ni u koncernu Agrokor. Naprotiv. Njihove kompanije Agrolaguna, Belje, Jamnica, Ledo i Zvijezda također već izvoze na američko tržište.
- I dosad je američko tržište bilo liberalno s izuzetkom mesa (za Hrvatsku), ali će TTIP očito još pojednostaviti necarinske barijere - kažu u Agrokoru, i premda izrijekom ne navode, vjerojatno očekuju da će TTIP konačno liberalizirati uvoz i mesnog asortimana, što bi za PIK Vrbovec i Belje bio vjetar u jedra.
UDAR GREENPEACEA
TTIPLEAKS: Tajni TTIP dokumenti
Otkako je Wikileaks, međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Švedskoj, započeo s objavljivanjem strogo čuvanih dokumenata različitih vrsta, takvoj se praksi priključio i Greenpeace. Tako je početkom svibnja portal www.ttip-leaks.org trijumfalno objavio da posjeduje tajne dokumente koji pokazuju kako planirani trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a, dakle TTIP, predstavlja golemi rizik za sigurnost klime, okoliša, kao i potrošača na koje se odnosi.
- Vrijeme je da rasvijetlimo detalje ovih pregovora. Teško stečenim napretkom u zaštiti okoliša trguje se iza zatvorenih vrata. Ovi dokumenti otkrivaju da se civilno društvo s pravom brine oko TTIP-a. Trebamo zaustaviti pregovore i započeti javnu raspravu - izjavila je Sylvia Borren, izvršna direktorica Greenpeacea Nizozemska.
- Ako su nam bitna pitanja okoliša, zaštita životinja, radnička prava ili privatnost na internetu, trebali bismo biti zabrinuti zbog sadržaja objavljenih dokumenata. Oni samo potvrđuju opravdanost snažnog protivljenja civilnog društva i milijuna ljudi iz cijelog svijeta koji tvrde: TTIP je veliki transfer demokratske moći s ljudi na velike korporacije. Vrijeme je da se prekinu pregovori i započne javna rasprava - upozorio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.
NOVA PRAVILA
Europsko-američka brana pred navalom “tigrova” iz Azije
Ako se provede u djelo, dogovor o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a postat će najveći regionalni sporazum u povijesti. A kako bi sve funkcioniralo savršeno, efikasno i transparentno, EU i SAD moraju definirati čvrste standarde unutar TTIP-a ili će u skoroj budućnosti pravila u svjetskoj trgovini diktirati drugi, naglašavaju stručnjaci. Pritom su oni drugi naravno dalekoazijski trgovinski divovi (Kina-Hong Kong, Južna Koreja, Tajvan, Singapur...), čijoj se nadirućoj dominaciji, zbog svoga opstanka, gospodarske i tržišne stabilnosti, Europa (Europska unija) mora othrvati i preko TTIP-ija. S druga pak strane, na TTIP s krajnjim oprezom gleda Rusija, posebice u situaciji kad je zbog Ukrajine pod sankcijama EU-a. No kad TTIP bude potpisan, svi će morati poštovati nova pravila igre, pa tako i Kina i Rusija, zaključuju zagovaratelji Sporazuma.
DOBRI PREDZNACI
Suficit sa SAD-om povećao bi se za 25 %, a uvoz iz SAD-a za 16 %
Zagovaratelji Sporazuma tvrde kako bi ambiciozno zamišljen i pomno isplaniran TTIP Europskoj uniji u trgovini sa SAD-om do 2027. donio 119 mlrd. eura, a SAD-u 96 mlrd. godišnje zarade. Profitirala bi i Hrvatska, između ostalog, a vrlo važno, suficit sa SAD-om povećao bi se za 25 %, a porastao bi i uvoz iz SAD-a, i to za 16 %, što su fantastične brojke, o čemu je govorio i hrvatski eurozastupnik Ivo Stier. Faktor globalizacije također je ovdje bitan. Naime, kako bi bila otporna na trgovinske prijetnje iz Azije, EU skupa sa SAD-om mora prijeći određenu crvenu liniju u zaštiti potrošača ili će u protivnom čekati da joj ekonomije poput Kine uskoro postavljaju standarde, čulo se na konferenciji “TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?
Europarlamentarac Tonino Picula naglašava da brojka od 800 milijuna ljudi pod TTIP-om ne znači puno, samo 12 % svjetskog stanovništva, ali je ono na najdinamičnijem političko-ekonomskom prostoru, koji nameće pravila i ostalima. Stoga pregovaračke pozicije sa SAD-om moraju biti usklađene sa svim članicama, jer je na ispitu vjerodostojnost Europske unije. To znači da se, slažu se njegovi kolege Davor Škrlec, Biljana Borzan i Dubravka Šuica, neće ići ispod standarda koji u EU-u već vrijede i po pitanju zdravlja, zaštite okoliša, voda, GMO-a...
Na konferenciji “TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?” razgovaralo se i o učincima TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo...
Hrvatska još uvijek u Saboru nema “sigurnu sobu” u kojoj bi dokumenti TTIP-a bili dostupni zastupnicima i svim zainteresiranim stranama...