Ministar zdravlja Dario Nakić predstavio je u petak prijedlog reforme hitne medicinske službe županijskim pročelnicima za zdravstvo, ravnateljima zavoda za hitnu medicinu i domova zdravlja, te sanacijskim upraviteljima bolnica i voditeljima objedinjenih bolničkih prijama, naglasivši kako je cilj reforme povećati standard hitne medicine, podići sigurnost za bolesnike i uštedjeti na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama.

Nakić je najavio da će županije u ovoj godini u mrežu HMS-a uložiti dodatnih šest milijuna kuna, a HZZO 15 milijuna. Prema prijedlogu mreže, u 19 gradova, manjih sredina kojima prijeti odljev stanovnika, bit će uvedeni timovi 1, koje čine liječnik, medicinski tehničar i vozač, kako bi se stanovnike motiviralo da ostanu na tim područjima.

Reformom se, kaže Nakić, želi poboljšati način dolaska pacijenata u objedinjene bolničke hitne prijame (OHBP) i u izvanbolničku hitnu pomoć, odnosno županijske zavode za hitnu medicinu, kako nehitni pacijenti ne bi ugrožavali one koji su doista hitni.

- Krajnji cilj je da postignemo uštede na nepotrebnim laboratorijskim i radiološkim pretragama, te nepotrebnom slanju pacijenta u OHBP-e - rekao je Nakić.

Ponovio je da će trijažna medicinska sestra u OHBP-u procjenjivati je li neki pacijent hitan, te ako nije uputiti ga da se javi svom liječniku ili u izvanbolničiku hitnu. “Ako će on i dalje inzistirati na pregledu u OHBP-u, prijedlog je da mu se naplati 150 kuna, a ako dobije ikakvu intervenciju (injekcija, parenteralna terapija), taj će mu se iznos umanjiti za pola i iznosit će 75 kuna”, kazao je ministar.

Smatra kako su medicinske sestre, suprotno nekim tvrdnjama, osposobljene za obavljanje tog posla, jer su za to educirane, a one zaposlene u OHBP-ima taj posao i sada obavljaju. Sestre danas završavaju fakultete i visoko su obrazovane, a prijedlog je da trijažu rade prvostupnice sestrinstva s najmanje godinom rada u hitnoj službi. No, kako ih nema dovoljno u cijeloj zemlji, Nakić ostavlja i mogućnost da trijažu rade sestre sa srednjom medicinskom školom s najmanje tri godine iskustva u hitnim službama.

Na pitanje jesu li zavodi za hitnu medicinu dovoljno ekipirani za očekivani povećani priljev pacijenata, Nakić odgovora kako će najveći problem biti nedostatak liječnika, što namjerava riješiti kroz povećanje upisa studenata na medicinske fakultete, povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu za pojedine kategorije liječnika, te omogućavanjem liječnicima iz bolnica ili primarne zaštite da dopunski rade u hitnoj, što omogućava novi pravilnik o dopunskom radu. (Hina)