Zbog podjele Hrvatske na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku, od 1. siječnja 2013., kojoj su se u istočnoj Hrvatskoj protivili mnogi politički predstavnici, kao i oni iz lokalne samouprave, Slavonija i Baranja, osim što je ionako najsiromašnija, sada trpi dodatne štete.

Europarlamentarka Ivana Maletić u intervjuu u Glasu Slavonije prije 15-ak dana kazala je kako je podjela Hrvatske na dvije statističke regije pogreška bivše vlade. Podsjetila je na izjavu bivšeg premijera: “Neka mi se ruka osuši, Slavonijo, ako te zaboravim”, te pojasnila kako je zahvaljujući statističkoj podjeli poduzetnik u Vukovaru ili Osijeku u istoj poziciji kao onaj u Zagrebu te dobiva 35 ili 45 posto potpore zato što je u “kao” razvijenijoj Kontinentalnoj regiji. Maletić je naglasila kako bi taj poduzetnik, da je Slavonija zasebna statistička regija, dobio 55 ili 65 posto potpore. U pitanju je velika razlika i onda, kazala je, neki bi se radije odlučili svoj poduzetnički pothvat pokrenuti u Slavoniji, a ne u Zagrebu, Varaždinu ili Čakovcu.

Predsjednik uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić, kaže kako u slučaju krivo određenih statističkih regija u Hrvatskoj najprije treba poći od smisla europske politike regionalnog razvoja.

- On polazi od toga da se identificiraju visoko i slabije razvijene regije Europske unije, poput Slavonije i Baranje, za koje se potom organiziraju poticaji, mjere i politike kako bi se razlike između razvijenih i manje razvijenih mogle smanjiti što prije. Hrvatska je napravila neviđenu glupost kada je spojila nespojivo, najbogatije s najsiromašnijima. Grad Zagreb s indeksom razvijenosti od 186,44 u istoj je skupini s primjerice Virovitičko-podravskom županijom koja ima indeks razvijenosti 5,56. I sada, kada mi iz Slavonije dođemo u neku od institucija EU-a i kažemo da je naš indeks razvijenosti iznad 60 posto, u toj instituciji zaključuju kako dolazimo iz relativno razvijene regije - upozorava Ribić.

Hrvatski bruto domaći proizvod, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2013. godine iznosio je 329,57 milijardi kuna, što prema stanovniku (4,25 milijuna) iznosi 77.465 kuna.

Kada se pogleda BDP po statističkim regijama - od ukupno 329,57 milijardi, na Kontinentalnu otpada 224,41 milijarda kuna, a na Jadransku 105,16 milijardi. Prema stanovniku BDP u Kontinentalnoj regiji iznosi 78.805 kuna, a u Jadranskoj 74.751 kunu.

Ovi podaci pokazuju kako je Kontinentalna regija u kojoj je utopljena i Slavonija i Baranja razvijenija od Jadranske regije. Prava slika je sasvim drukčija i ova statistička podjela prikriva pravo stanje stvari koje se može vidjeti tek kada se usporedi BDP po županijama. Tako je BDP Grada Zagreba 2013. iznosio gotovo trećinu (33,1 posto) BDP-a zemlje, odnosno 109,24 milijarde kuna, ili 137.321 kuna po stanovniku. Za usporedbu, BDP po stanovniku u Virovitičko-podravskoj županiji je 45.764 kune, Brodsko-posavskoj 44.366 kuna, 45.629 kuna u Vukovarsko-srijemskoj, 46.214 u Požeško-slavonskoj i 61.503 kune u Osječko-baranjskoj. Recimo i kako su također “članice” Kontinentalne regije Varaždinska županija s BDP-om po stanovniku od 63.734 kune, Međimurska sa 64.231 kunu, ili Koprivničko-križevačka sa 66.404 kune.

S druge strane u “siromašnijoj” Jadranskoj regiji Istarska županija, koja ima indeks razvijenosti 156,80, imala je 2013. BDP po stanovniku 96.268 kuna, Primorsko-goranska 97.924 kune, najsiromašnija Ličko-senjska - 59.384 kune ili Dubrovačka županija - 75.501 kunu.

Sasvim je jasno kako Kontinentalna regija zapravo služi za mazanje očiju EU-a i prikrivanje realnog stanja. Glavni razlog takvoj statističkoj podjeli bila je namjera bivše vlade da omogući Zagrebu i razvijenim dijelovima kontinentalne Hrvatske da pod najpovoljnijim uvjetima povlače sredstva iz Europske unije.

- Što to znači u praksi? Kada u Hrvatsku dođe investitor i zatraži podatke o tome u kojem dijelu naše zemlje može dobiti najveće državne poticaje, dobija odgovor da je to prostor Jadranske regije. Karta državnih potpora temelji se na NUTS 2 podjeli. Pa zašto bi on svoj novac uložio u Slavoniju i Baranju, ako veće državne, naglašavam državne potpore, može dobiti ulaganjem u Istru, Rijeku, Split, Zadar ili Dubrovnik? Kada bi Slavonija i Baranja, kao homogena i povijesna cjelina, bila jedna statistička regija, onda bi njezin indeks razvijenosti na nacionalnoj razini bio 24. S takvim indeksom razvijenosti takva regija dobija kudikamo više i državnih i EU potpora. I tu je sasvim jasno kako Slavonija i Baranja ovakvom statističkom podjelom trpi velike ekonomske štete - ukazuje Ribić.

Kaže kako sigurno nitko na istoku Hrvatske nema ništa protiv razvoja Zagreba i drugih hrvatskih dijelova, ali “da bismo i mi na istoku htjeli biti razvijeniji, ali to neće biti moguće na ovakav način”.