Za razliku od pojedinih ministara u novoj vladi premijera Tihomira Oreškovića, on za sada ne gubi vrijeme. Čini se da doista želi reforme, a ne srljanje u idološke sukobe. Još je u prošli petak kritizirao maratonsku sjednicu Sabora, kao i temu ustaša i komunista pa ne čudi što građani, prema anketama, imaju bolje mišljenje o premijeru nego o Vladi.

Ipak, ispada da Oreškovićeva reformska politika od prvog dana nailazi na miniranje, i to s mjesta prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. A i pojedini su ministri nastavili mlatiti praznu slamu i dalje, iako im je premijer dao zadatke odmah. Nakon primopredaje ministarstava morali su prvo u tri dana snimiti situaciju u ministarstvima te pripremiti i prezentirati izvješće o radu. Uz to je predsjednik Vlade poručio: “Sve je dio moje odgovornosti i u sve ću biti uključen”. Kada će sve to i koliko kvalitetno stići oni koji se bave sporednim ideološkim temama i kakve će posljedice nakon toga snositi, valjda će se uskoro znati.

Orešković se već u nedjelju sastao i s ministrom financija Zdravkom Marićem (HDZ). Opći je zaključak da će se rashodi rezati, a da u 2016. novih poreza neće biti, nego se poduzetnike namjerava rasteretiti daljnjim smanjenjem parafiskalnih nameta. Proračun pak treba donijeti i prije roka, odnosno prije kraja ožujka. Osim toga, Marić je izjavio i da prema njegovom mišljenju valutnu klauzulu ne bi trebalo dirati. Drugim riječima, on je protiv devalvacije kune i do 13 posto, a koju predlažu pojedinci iz Domoljubne koalicije, navodno na preporuku njemačkog ekonomskog IFO instituta, koji je HDZ-u i pripremio gospodarski program. Preporuka je i da se u slučaju odustajanja od slabljenja kune smanji cijenu rada za 10 posto, kako bi se stopa rasta podigla za približno jedan posto (sada je oko dva posto).

Mjere o kojima se Orešković i IFO slažu jest brža privatizacija svih državnih tvrtki koje nisu od strateškog interesa, kao i smanjenje javnog duga i deficita.

Kako se doznaje na bubanj prvo idu Končar, Podravka i Hrvatski telekom. Od prodaje udjela u te tri tvrtke država bi mogla prikupiti približno milijardu kuna. Oreškovićev plan je i porez na nekretnine, dok IFO to ne spominje. Premijera ublažava i Marić, navodeći da je prerano za porez i da on još ne bi išao u nikakve porezne zahvate. “Za uvođenje poreza na nekretnine potrebno je napraviti mnogo predradnji i nije ga moguće uvesti preko noći”, objasnio je novi ministar financija. Inače, kako navode ekonomski analitičari, mnogi od IFO-ovih prijedloga i eventualnih poteza iz te popularno nazvane “doline suza” rezultate mogu donijeti tek za dvije ili tri godine.

Podsjetimo, stručnjaci IFO-a zaključili su i predložili:

Prvo, uz visoku stopu nezaposlenosti, prenapuhan i neučinkovit javni sektor, neisplative sustave za socijalnu pomoć i drastičan odljev mozgova, ne iznenađuje da Hrvatska ostvaruje loše rezultate.

Drugo, autori plana uvidjeli su ono što naši političari još nisu u stanju pojmiti, a to je da je spremnost hrvatskog naroda na promjene dosta izražena.

Treće, IFO predlaže sveobuhvatan pristup, jer su naši problemi međusobno povezani, dok naše političke stranke imaju problema s usredotočenjem na konkretne probleme.

Četvrto, ne predlažu novi režim tečaja razmjene, nego lagano ubrzanje godišnje devalvacije od 0,5 % prije intervenicije, što bi učinilo naše izvozne proizvode malo konkurentnijima.

Uglavnom, premijer se u potpunosti slaže sa stavovima njemačkih autora o pitanju javnog duga, fiskalnog deficita, privatizacije i rada na jačanju poslovne klime prema preporukama Svjetske banke.

Uz to, u utorak je već uslijedilo i prvo zaduženje Vlade, odnosno prodano je 668 milijuna trezorskih dionica. Inače, stručnjaci su Vladu i Sabor već upozorili da je dug neodrživ i da Hrvatska bez reformi neće moći plaćati svoje obveze pa je nužan zaokret politike.

Ako pak Orešković ostane samo na programu kojeg je prilično nezgrapno u manje od pola sata prezentirao u Saboru, možda ništa od gore navedenog ne provede. Podsjetimo, u samo 20 stranica PowerPoint prezentacije planova, prvoj u povijesti formiranja vlada, bilo je mnogo obećanja, floskula i fraza, a izostali su glavni ciljevi i rokovi ministarstava. Prazna stranica s tim ciljevima bila je mnogo više od slučajnog gafa u prezentaciji. Očekivao se bolji plan rada od predstavljenog. Doznali smo samo da će biti najviše usredotočen na infrastrukturu, energenitku, turizam i veće iskorištavanje EU fondova. Ili preciznije, glavni naglasci iz Vladine prezentacije glase: deficit ispod 3 % do 2017., povećanje izvoza za 30 %, izvući kreditni rejting iz smeća, uvođenje poreza na neiskorištene nekretnine, smanjenje parafiskalnih nameta, rast BDP-a za 4 % posto do 2020., povećanje BDP-a po stanovniku za 2000 eura, ulaganja u visini od milijardu eura, smanjiti nezaposlenost na manje od 14 %, a javni dug na manje od 80 % BDP-a do 2020. Spominjala se i racionalizacija zdravstva, revizija stečajeva...

To su dakle ciljevi, a kako ih se planira provesti, nismo mnogo doznali. Kao ni o planovima Ministarstva gospodarstva, jednog od ključnih resora. Osim da će se zaustaviti bušenje Jadrana, malo o energetici, kao i o najavi o razbijanju HEP-a izdvajanjem reguliranih dijelova, što također može značiti skoru privatizaciju. U dokumentima se ne navode ozbiljna reforma lokalne uprave ili ukidanje županija.

Bilo kako bilo, u Zagreb su došli i predstavnici MMF-a, o čemu smo također malo doznali, a premijer očekuje i Europsku komisiju. U srijedu na sastanku novi šef misije MMF-a Khaled Sakr izjavio je da su “reforme vrlo važne za Hrvatsku koja ima golem potencijal”. Procijenjeno je da u osam mjeseci Vlada može uštedjeti približno dvije milijarde kuna, a rast će i prihodi. No, pred Oreškovićem je jedno od glavnih pitanja - kako do ušteda bez rezanja plaća, mirovina i socijalnih prava?