Sa zadovoljstvom su mnogi dužnici s kreditima u švicarskim francima proteklih dana komentirali najave iz Milanovićeve vlade kako će umnogome olakšati njihove porođajne muke oko otplate tih kredita.
Naravno, to ne rješava probleme onih koji se pate s kreditima u eurima, niti je pravedno, a posebice ništa ne znači onima koji su u posljednjih godinu dana već otplatili posljednje rate pomahnitalog švicarca, primjerice za svoje automobile, i debelo preplatili ono što su kupili. Sve u svemu, bar neka dobra vijest iz Vlade, premda je dijelom nepravedna i zakasnjela spram takvih ljudi, koji su još jednom ispali građani drugoga reda. No, kako su brojniji oni kojima će to bitno olakšati daljnju otplatu stambenih kredita i olakšati život, to zasigurno ide u red vijesti koje nekoliko mjeseci prije izbora obično pomažu političkom rejtingu onoga tko ih je donio. Odluka o franku njihova je hitna mjera socijalnog karaktera, ali bi politički bilo daleko poštenije i prije svega hrabrije da je donesena i ranije.
Međutim, to nije ni prva, a zasigurno ni posljednja takva vijest koju je Kukuriku koalicija ostavila za posljednju godinu mandata. I realno je procijeniti da se to na njihovu rejtingu i te kako osjetilo, pa su u nekim anketama (u nedavnoj koju je radila Mediana) čak i preuzeli vodstvo, iako ih posljednji IPSOS puls opet spušta na zemlju i sugerira još malo veću pojedinačnu prednost HDZ-u. Ankete naravno nisu bezgrješne, u većini se manje ili više može osjetiti i tko ih je naručio, ali poznavatelji prilika oko tih agencija trendove u cjelini ipak mogu prepoznati. A oni su posljednjih mjeseci brinuli HDZ i partnere. Vidjet ćemo je li ovo znak da se nešto mijenja, no u toj se anketi rezanje kredita u francima još nije osjetilo, pa je to teško ustvrditi.
No, vratimo se vladajućima, koji su svoju koaliciju 90 posto izdefinirali, ostavljajući otvorena vrata i za nikako ne nezainteresirani IDS. I oni važu i cjenkaju se pokušavajući za potporu tešku tri saborska zastupnika izboriti što više zauzvrat. Dosad im je to uspijevalo, ali se teško oteti dojmu kako je zbog toga Istra proteklih 20-ak godina bila pretjerano favorizirana, dok u Slavoniji i Baranji ni jedna središnja vlast nije sposobna završiti čak ni autocestu kroz nizinu.
ISTO PRAVILO U SVIM ZEMLJAMA
Uz franak, u posljednji su trenutak (zasad) spriječili katastrofu koja bi nam se dogodila da je Slovenija svojim mućkanjem s arbitražnim sucima pokušala ne posve prihvatljivim metodama oduzeti nemali dio hrvatskog mora. Sada i to izgleda kao državnički potez, no vidjet ćemo kako će doista završiti.
Od drugih mjera treba spomenuti i da milijuni kuna idu preko udruga za socijalno ugrožene obitelji (ministrica Opačić puna je samohvale!), siromašnima se sufinancira dio potrošene električne energije, oprašta dug socijalno najugroženijima, smanjen je osobni odbitak i time mnogima povećana plaća itd. Osim tih socijalnih, događa se i niz drugih stvari, od uređivanja studentskih domova do energetske obnove kuća i stanova do subvencija za kućanske aparate u određenim energetskim razredima. Sve za pohvalu, ali zašto samo u godini pred izbore? I zašto bismo onda vjerovali da već sljedeća 2016. godina neće opet biti obilježena stezanjem remena, suzama i znojem, ma koja nam vlast to priuštila, suprotno onome što će obećavati u kampanji...
Prema riječima političkog analitičara Ivana Rimca, profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, načelno se tu radi o normalnom ritmu koji je prisutan u svim zemljama koje počivaju na izbornoj demokraciji. Naime, pojašnjava, početne godine mandata se obično uzimaju za teže poteze i one koji bi mogli izazvati pad popularnosti onih koji su na vlasti, dok se u završnim godinama čine potezi koji neće narušavati popularnost ili koji će ju implicitino dizati.
- Takav je model prisutan gotovo u svim demokratskim izbornim sustavima, jer pad rejtinga u izbornoj godini nije poželjan nikome tko obnaša vlast. Naravno, koliko je taj model onda efikasan teško je do kraja razotkriti, u prvom redu zbog niza dvojbenih elemenata koji se pojavljuju u njegovoj upotrebi - ističe Rimac.
DVA VELIKA UPITNIKA
Ova vlast u tome smislu nikako nije izuzetak jer su se tako ponašale sve SDP-ove i HDZ-ove vlasti. Ni jedna od njih nije se upustila u sustavne refrome, nego na ovakve alibi-poteze u posljednjoj godini mandata. A pokraj njih su već polako zaboravljeni ostajali kriminal u tranziciji i pretvorbi, divlji kapitalizam na hrvatski način te pogrešan pristup fleksibilizaciji tržišta rada.
Rimac kaže da, ako se ovakvi potezi, koji su manje-više populističkog karaktera, provode u izbornoj godini, onda naravno postoje pozitivni efekti udobrovoljenja glasača, međutim, oni su znatno umanjeni s dva velika upitnika. Jedan je dojam da Vlada na tom planu nije radila ništa prethodnih godina, što je, kaže, prisutno u bilo kojem sustavu i ne vrijedi samo za ovu hrvatsku vladu. A kao drugi problem ističe što u izbornoj godini postoji povećana nazočnost oporbe u medijima, pa se onda svaki takav potez problematizira i interpretira u kontekstu pokušaja da se glasači njime pridobiju.
- Stoga su i efekti takvih poteza manji. A ono što se dogodi poslije izbora jest da se u sklopu predizbornih obećanja najčešće provedu samo oni simbolički potezi koji minimalno koštaju i ne zahtijevaju nikakvo restrukturiranje ili ulaganje. Najčešće su to samo simbolički, kozmetički ili bolje reći nastupni elementi, a oni suštinski se ne povlače, odnosno opet izostaju reforme. Cilj ovakvih poteza je stvoriti izvjesni sentiment u kojemu bi se očekivalo da postojeća vlada nastavi s takvim reformama i na osnovi toga dobije još jedan mandat, što je vrlo često u nerazmjeru i s predizbornim obećanjima, kao i ukupnom strukturom kampanje u kojoj svi politički protivnici upravo napadaju takve mjere, tražeći im zamjerke, lošu strukturu tih poteza ili jednostavno nuzefekte koji umanjuju njihovu vrijednost - zaključuje Ivan Rimac.
Piše: Igor BOŠNJAK
IVAN RIMAC:
Problem švicaraca mogao se riješiti i ranije
Između ostalih, i Ivan Rimac smatra da se, primjerice, problem švicaraca mogao riješiti i ranije. “Oni koji su ušli u stambene kredite ne mogu tako lako iz toga. Ta situacija trajala je godinama i zapravo je bila preteško breme za našu ekonomiju, a pogotovo za zdravlje tih ljudi. Nažalost, ta mjera za mnoge dolazi prekasno jer su ili izgubili nekretninu ili su u potpunoj zdravstvenoj, odnosno psihičkoj depresiji, pa neki čak i ne mogu osjetiti blagodati te mjere. Da ne kažem da je ekonomija u posve lošem stanju jer nitko već godinama ne želi uzeti nikakav kredit”, zaključuje Rimac.
MEĐU NAJGORIMA
Demografija: Bila i ostala nepoznanica za sve hrvatske vlasti
Uz neravomjernu vremensku raspodjelu reformi kada je riječ o politici i gospodarstvu, imamo i potpunu nesposobnost (opet) svih dosadašnjih vlasti da se suoče s pomanjkanjem bilo kakve demografske strategije. U kombinaciji s manjkom novca to se svima lako učini posljednjom rupom na svirali. A u praksi nije tako. Ovotjedni UN-ovi podatci pokazuju da je Hrvatska po projekcijama do 2050. i 2100. godine u demografskom smislu deveta najugroženija država na planetu. A to što su Bugarska, Rumunjska ili BiH i tu lošiji od nas nikako nije podatak koji bi nas trebao nešto posebno oraspoložiti. Neprijeporno je da se jaz između bogatih i siromašnih u Hrvatskoj produbljuje geometrijskom brzinom, više od 835 tisuća građana preživljava s plaćom ispod rizika siromaštva, što Hrvatsku svrstava u red država s najviše siromašnih ljudi u EU-u, a iza su opet već spomenuti - Rumunjska i Bugarska te ovaj put i Grčka.
BOMBARDIRANJE JAVNOSTI
Povratni efekt: Štedi se i na istraživanju javnog mnijenja
- Teško je na osnovi rejtinga koji proizvode domaće agencije, a koji je zbog posvemašnje štednje u troškovima takvih istraživanja postao vrlo fluktuabilan, zaključiti kolikog efekta imaju takve mjere. Prvo, istraživanje uvijek kasni za potezima koji su aktualni. Tako da se danas objavljeno istraživanje zapravo odnosi na stanje otprije dva tjedna. I kao drugo, vrlo se često u tim ciklus istraživanjima dogodi i niz drugih mjera koje smanjuju ili povećavaju popularnost, pa ne možemo jasno razgraničiti što je efekt kojega poteza vlade u danom trenutku. Pogotovo što su vlade u nekakvom gotovo frenetičnom raspoloženju u izbornoj godini, donoseći cijeli niz mjera, dan za danom, praktički bomardirajući javnost tim novinama - kaže Rimac.
Teško je oteti se dojmu kako je Istra proteklih 20-ak godina bila pretjerano favorizirana, dok su Slavonija i Baranja bile u drugom planu...
Vladine mjere su za pohvalu, no nema garancije da već sljedeća 2016. neće opet biti obilježena stezanjem remena, suzama i znojem...
SUROVA STATISTIKA
Faktori propasti Hrvatske kao socijalne države
“Europska socijaldemokracija bori se za očuvanje razumne socijalne države, i to je teška borba i vječna borba za ravnotežu”, rekao je Milanović otvarajući u Hrvatskom državnom arhivu izložbu “120 godina hrvatske socijaldemokracije”. Stvarnost ga nažalost demantira, bar ona u Hrvatskoj. Neki od razloga su sljedeći:
KRIMINAL U TRANZICIJI I PRETVORBI.
DIVLJI KAPITALIZAM NA HRVATSKI NAČIN - KVAZINEOLIBERALNA PARADIGMA KOJA JE REDUCIRALA SOCIJALNE IZDATAKE.
POGREŠAN PROCES FLEKSIBILIZACIJE TRŽIŠTA RADA - ILUZIJA DA ĆE TRŽIŠTE I RAZVOJ RIJEŠITI PROBLEM NEZAPOSLENOSTI I SIROMAŠTVA.
IZOSTANAK DEMOGRAFSKE STRATEGIJE - POODMAKLI PROCES DEMOGRAFSKOG STARENJA STANOVNIŠTVA, KOJI KRAJNJE NAPREŽE PENZIONE I DRUGE SOCIJALNE FONDOVE.
Ima toga još, ali o tome nekom drugom prigodom.