Samo pukom srećom nitko od djelatnika splitskog regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije stradao u ponedjeljak ujutro, kad je nezadovoljni klijent bacao Molotovljeve koktele u uredu liječničke komisije.

Da se kojim slučajem takav scenarij odigrao u osječkoj podružnici, u Gundulićevoj ulici, pobjesnjeloga klijenta ne bi imao tko zaustaviti jer zaštitara ondje nema.

Ipak, nakon nemilog događaja u Splitu, osječki će ured u vrlo kratkom roku dobiti svoju zaštitarsku službu. Potvrdio nam je to Hrvoje Ostrički, rukovoditelj regionalnog ureda HZZO-a u Osijeku, dodajući i to da će se na vratima regionalnih ureda smještenih u Splitu i Rijeci, postaviti zaštitari.

- Naš regionalni ured u Osijeku, u Zvonimirovoj ulici, već ima zaštitara osiguranog od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Činjenica je da to već drukčije psihološki djeluje na one koji pomišljaju na fizički ili drugi napad. Naši zaposlenici nerijetko doživljavaju da su klijenti nervozni, obično bude verbalnih sukoba dok, srećom, većih incidenata nije bilo. Očekujemo da će zaštita djelatnika sad biti veća i u uredu u Gundulićevoj ulici - kaže Ostrički.

Uredi HZZO-a među brojnima su kada je riječ o državnim institucijama u koje može ući bilo tko, bez prethodnoga pregleda, ostavljanja podataka ili bilo kakvog legitimiranja. Samo u rijetkim slučajevima stranke se susreću sa zaštitarima. Svjestan je toga i Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koji kaže da bi svakako trebalo ujednačiti standarde, no valja imati na umu da podizanje sigurnosnog standarda i jednakih uvjeta za sva državna tijela znači i podizanje cijene troškova rada javne uprave, što dovodi, kaže Kuhar, do začaranoga kruga i nemogućnosti realizacije.

- Ranije su fizička zaštita bili ljudi koji su ujedno bili i zaposlenici i mogli su obavljati samo taj i ni jedan drugi posao, a sad angažiramo vanjske službe, što je dodatni trošak. Mislim da bi stoga bilo dobro kad bi državna služba stavila svoje zaposlenike na ulaze i dala im ovlasti zaštitarske službe. Mi militariziramo društvo kroz oblik zaštite građana od strane zaštitarskih službi, a s druge strane riječ je o velikim troškovima. Čini se da društvo uvođenjem outsourcing službi zapravo radi na razbijanju homogenosti i solidarnosti, pa i otuđenosti jer, primjerice, kod outsourcing službi zna se dogoditi da zaštitar radi u istoj smjeni i ne poznaje djelatnike poduzeća iz druge smjene. Pa kad ga vidi na ulazu odmah će ga ispitivati tko je on, tražiti njegove dokumente i sl., pa bih se čak usudio reći da bi možda bilo sigurnije kad bi stajali sami zaposlenici na ulazima i ondje radili “trijažu”. No, opet se pojavljuje problem jer nisam siguran mogu li uopće dobiti ovlasti za obavljanje detaljnog pregleda stranaka koje ulaze - kaže Kuhar.

Zanimljivo je da, prema njegovu mišljenju, treba postaviti i pitanje jesu li u ovom trenutku isti uvjeti za primjerice Zagreb i ostale regionalne urede ne samo HZZO-a već i bilo koje druge ustanove.

- Možemo se čak složiti da je više frustriranih u Slavoniji i Dalmaciji, nego što ih ima u Zagrebu i moglo bi se reći da su ondje zaštitarske ili čuvarske službe najpotrebnije. Stručnjaci trebaju odlučiti o sigurnosnim standardima, ali oni bi trebali biti jednaki za sve - poručio je Kuhar, dodajući da se o ovom problemu treba raspravljati prije no što se dogodi kakvo zlo, a ne kao sad, na splitskom primjeru, osiguravati mjesta koja su već davno trebala biti osigurana na bilo koji način.