Gorana Hadžića, bivšeg vođu pobunjenih Srba optuženog za ratni zločin nad hrvatskim stanovništvom, Haški sud odlučio je pustiti na privremenu slobodu zbog zdravstvenog stanja.

Time je prihvaćena njegova žalba na odluku suda o zadržavanju u pritvoru u Scheveningenu, a u odluci koju je potpisao Theodor Meron, predsjednik Haškog suda, stoji kako se Hadžić mora vratiti u Haag u svibnju.

Bivši vođa pobunjenih Srba pušten je zbog zdravstvenih razloga. U studenome 2014. godine dijagnosticiran mu je tumor na mozgu, a liječnici su procijenili da će živjeti još godinu-dvije, odnosno da neće dočekati živ izricanje prvostupanjske presude. Njegovi su odvjetnici u siječnju tražili puštanje na privremenu slobodu, no Raspravno vijeće Haškog suda tada je odbilo taj zahtjev. Nakon Hadžićeve žalbe zahtjev je ipak prihvatilo Žalbeno vijeće.

Goran Hadžić optužen je po 14 točaka optužnice za zločine od 1991. do 1993. godine protiv hrvatskog stanovništva u istočnoj Slavoniji i sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu Slobodana Miloševića. Cilj tog pothvata bio je nasilno i trajno uklanjanje Hrvata iz dijelova Hrvatske koji su bili pod srpskom kontrolom i stvaranje velike Srbije. Bio je predsjednik vlade samoproglašene Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, a potom i predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine. Optužnica protiv njega podignuta je 2004. godine, ali se on krio u Srbiji. Uhićen je 2011. kao posljednji haški bjegunac. Suđenje mu je počelo 16. listopada 2012., ali je prekinuto zbog problema sa zdravljem u listopadu prošle godine.