Objavljeno 2. travnja, 2015.
Vezani članci
DRŽAVA OPTUŽILA TVRTKE ZA ŠPEKULATIVNE ZALIHE ŠEĆERA
Prošlotjednom Vladinom odlukom o potvrđivanju Konačne liste vlasnika špekulativnih zaliha šećera u nezavidnom položaju našla se Tvornica šećera Osijek.
Prema toj listi, osječka šećerana je na prvom mjestu te ima čak 27.355 tona špekulativnih zaliha šećera. O toj temi, nastanku liste, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Tvornice šećera Osijek Damirom Roguljom.
Imate li saznanja na osnovi kojih kriterija su određene špekulativne zalihe šećera?
- Nemamo saznanja na temelju kojeg kriterija je Vlada donijela odluku o potvrđivanju Konačne liste vlasnika špekulativnih zaliha šećera. Bili smo neugodno iznenađeni i samom činjenicom da je u siječnju Europska komisija utvrdila da je Republika Hrvatska na dan pristupanja Europskoj uniji imala špekulativnih zaliha šećera u količini od 37.138 tona, a dodatno nas je iznenadila, po nama, netransparentna raspodjela kojom je Tvornici šećera Osijek određeno 27.355 tona ili čak 74 posto svih tzv. špekulativnih zaliha.
Što podrazumijevate pod tom “netransparentnošću”?
- Pod netransparentnošću kriterija razumijevamo činjenicu da su tvrtke koje su imale bilo kakve zalihe šećera 30. lipnja 2013., tijekom drugog dijela 2013. godine davale razne podatke potrebne za utvrđivanje stvarnih viškova šećera, i to na osnovi više različitih kriterija, a ni u prošlotjednoj odluci ni u njenom obrazloženju ne vidi se koji su se kriteriji stvarno i primjenjivali. Prosuđujemo da je prevladao kriterij usporedbe stanja zaliha šećera na dan 30. lipnja 2013. s prosjecima stanja zaliha u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 30. lipnja 2012. godine, i to značajno u odnosu na ostale kriterije, a ponajviše na kriterije količine proizvodnje i okolnosti u kojima su zalihe stvarane.
Može li se Tvornicu šećera Osijek nazvati špekulantom?
- Nikako. S obzirom na to da u našoj viziji i misiji stoji da proizvodimo i prodajemo šećer i da želimo biti vodeći proizvođač šećera u regiji. Dakle, osnovni posao tvornica šećera je da proizvode šećer po konkurentnim proizvodnim cijenama i prodaju ga po trenutnim tržišnim cijenama. Samo takvo poslovanje omogućuje dugoročnu održivost hrvatskih tvornica šećera. Tvornica šećera Osijek je 30. lipnja 2013. imala zalihe šećera od 46.656 tona. Ako se od te količine oduzme količina koja nam je određena kao špekulativna zaliha u količini od 27.355 tona, razlika je 19.301 tonu, koja po ovoj odluci nije bila špekulativna. U iduća tri mjeseca 2013. godine samo na domaćem tržištu mi smo prodali više od 21.000 tona šećera, što ukazuje da je zasigurno špekulativna količina zaliha šećera koja pripada Tvornici šećera Osijek nerealno previsoka.
Ulaskom Žita u vlasničku strukturu proizvodnja je porasla?
- Kriterij količine prodaje na domaćem tržištu pokazao bi da je prodaja šećera naše šećerane na domaćem tržištu ulaskom Žita u vlasničku strukturu Tvornice šećera Osijek porasla s 26.000 tona 2009./2010. na 47.000 tona 2012./2013. godine.
Ako se gleda kriterij proizvodnje, onda opet strši činjenica da smo u godinu dana - od 1. srpnja 2011. do 30. lipnja 2012. proizveli 7000 tona šećera više nego u godinu dana od 1. srpnja 2012. do 30. lipnja 2013. godine, kada se određivala špekulativna zaliha. A konačno, smatramo da je najvažniji kriterij onaj koji vodi računa o okolnostima u kojima su zalihe stvarane. Kampanju prerade šećerne repe 2012. godine obilježila je velika suša i zabrana uvoza ugovorene šećerne repe iz Republike Srbije. To je utjecalo na proizvodnju ispod 40.000 tona šećera od šećerne repe. I.Mikulić
Izvoz šećera izvan EU-a - gubitak
Ako budete morali izvesti spomenutu količinu šećera izvan EU-a, kako će se to odraziti na poslovanje tvrtke?
- Ako doista budemo morali izvesti 27.355 tona šećera izvan tržišta EU-a do 30. rujna 2015., to će se negativno odraziti na poslovne rezultate tvrtke, jer je cijena šećera koja se može ostvariti prodajom na tržištima izvan EU-a 15 - 25 posto niža nego na tržištu EU-a. Isto tako, procjenjujemo da će manji obveznici izvoza špekulativnih zaliha šećera svojim ponudama stvoriti dodatni pritisak na cijenu šećera prema dolje u zemljama regije, koje su vezane za svjetsko tržište šećera i nisu u EU-u.
Isporuka sirovog šećera
“Kako bi Tvornica šećera Osijek ispunila svoju viziju i misiju proizvođača šećera, i to po konkurentnim proizvođačkim cijenama i u okviru količina koje i sada stavlja na jedinstveno tržište EU-a, tijekom prosinca 2012. ugovorili smo pojačanu isporuku sirovog (tršćanog) šećera. Sklopljen je ugovor s dobavljačem sirovog šećera, od strane Republike Hrvatske su nam izdane uvozne dozvole, pristigli šećer je ocarinjen i plaćena su na njega sva davanja, i to sve prije donošenja Provedbene uredbe Europske komisije o utvrđivanju prijelaznih mjera u sektoru šećera zbog pristupanja Hrvatske u EU od 27. veljače 2013. Dakle, uvoz sirovog šećera koji je bio nužan zbog izrazito malih zaliha repinog šećera nakon kampanje prerade šećerne repe, a koji je država odobrila izdavanjem uvoznih dozvola, zasigurno nije bio špekulativni posao radi stvaranja viškova zaliha šećera, nego redovno poslovanje šećerane”, ističe Damir Rogulja.
Prema Vladinoj listi, osječka šećerana ima 27.355 tona špekulativnih zaliha šećera