Objavljeno 2. travnja, 2015.
Vlada je hrvatski višak od 37.138 tona šećera po nejasnim kriterijima prebacila na poduzeća
Vezani članci
PRVI ČOVJEK TVORNICE ŠEĆERA OSIJEK
Tvrtke koje su od prošloga četvrtka svrstane na Vladinu listu vlasnika špekulativnih zaliha šećera, a koje Hrvatska mora ukloniti s tržišta Europske unije, među kojima i nekoliko slavonskih, neugodno su iznenađene, s obzirom na to da su uvjerene kako uoči ulaska Hrvatske u EU nisu imale količine šećera koje bi predstavljale špekulativnu zalihu.
Posebice su iznenađeni u prehrambenim poduzećima, s obzirom na to da im šećer predstavlja važnu sirovinu u proizvodnji, a ne trgovačku robu. Iz tvrtki s čijim smo poslovodstvima razgovarali, kažu kako su i potpuno nejasni kriteriji na osnovu kojih su utvrđene količine špekulativnih zaliha šećera. Čak neslužbeno za te količine šećera dodijeljene pojedinim, uglavnom prerađivačkim tvrtkama, izravno se optužuje Ministarstvo poljoprivrede koje je sačinilo tu listu. Zbog svrstavanja na listu i nametnute obveze, mnoge će tvrtke imati potpuno nepotrebne troškove, što predstavlja vrlo negativan potez Vlade tvrtkama koje proizvode, zapošljavaju i općenito čine najzdraviji dio hrvatske ekonomije.
500 eura penala po toni šećera
Vlada je, naime, prošloga tjedna donijela odluku o potvrđivanju liste vlasnika špekulativnih zaliha šećera, kojom je višak od 37.138 tona šećera u Hrvatskoj, koji je utvrdila Europska komisija, raspodijeljen na 134 poduzeća i obrtnika. Hrvatska se do kraja rujna mora riješiti tog šećera izvozom na tržišta zemalja nečlanica EU-a, a Vlada je tu obvezu, sačinjavanjem liste, prebacila na tvrtke ili obrte. Ako to ne učini, kako je pojasnio nakon sjednice Vlade ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, Hrvatska će plaćati penale od 500 eura po toni šećera, no ministar je istaknuo kako tu neće biti opterećenja za državni proračun, jer će svu obvezu naplatiti od poduzeća s liste. Drugim riječima Vlada je obvezu rješavanja viška šećera jednostavno prebacila na gospodarske subjekte.
Najveće špekulativne zalihe šećera na Vladinoj listi ima Tvornica šećera Osijek i to čak 27.355 tona, što je gotovo četvrtina njezine godišnje proizvodnje. Na drugom je mjestu Koestlin, s 1282 tone, zatim Podravka s 1167 tona, Cedevita s 1013 tona, Kraš s 919 tona, zatim Dukat i Ledo te osječka Karolina s 542 tone zaliha šećera. Zanimljivo je kako su prema toj raspodjeli količina šećera svrstane i neke tvrtke i obrti za koje je Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo kako imaju zalihe od 0,02 kilograma zalihe šećera, poput tvrtke Telura d.o.o., ili Magdis s 0,93 kilograma.
Konkretno to znači da ako Tvornica šećera Osijek proda 27.355 tona šećera u zemlje nečlanice EU-a, izgubit će značajan novac, jer je cijena šećera u zemljama regije koje nisu članice EU-a itekako niže nego u EU. Ako šećer ne izveze platit će kaznu od 13,7 milijuna eura. Slično je i s drugim tvrtkama koje će, da bi izvezle traženu količinu šećera, najprije ga morati kupiti i jeftinije prodati.
Cijena šećera pala
U osječkoj Karolini, tvornici za proizvodnju keksa i vafla, kojoj je šećer jedna od najvažnijih sirovina, neugodno su iznenađeni svrstavanjem na listu. - Ne vidim ni jedan razuman razlog za to. Sama količina koja se u tom kontekstu spominje kao špekulativna zaliha za koju se tereti Karolina, gotovo je 3,5 puta veća od ukupne zalihe šećera koju smo imali 30. lipnja, odnosno 1. srpnja 2013. godine, računajući u to sve vrste šećera i u svim oblicima, kao sirovine ili ugrađenih u naše proizvode. Posebno zbunjuje to što smo o tome pravovremeno izvjestili Carinsku upravu na njihov zahtjev, još u srpnju 2013., a oni točnost izvještaja potvrdili svojim poreznim nadzorom u siječnju 2014., kaže za naš list direktor Karoline Alen Varenina.
On dodaje kako je dostatno znati kako cijena šećera od ulaska Hrvatske u EU bilježi konstantan pad, a što je i logično s obzirom na ukidanje carinske zaštite, pa da bude u najmanju ruku čudno “ovo navodno špekuliranje zalihama kupaca šećera”.
- Naravno da ćemo se žaliti na ovu odluku. Pozivam odgovorne u Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede da predoče način izračuna i dokaze o ovoj vrlo neugodnoj optužbi koja ima za nas značajne, i to ne samo financijske posljedice - zaključuje Varenina.
Odgovore na pitanja o kriterijima na osnovu kojih je sastavljena lista tvrtki i obrta sa špekulativnim zalihama šećera, koja smo Ministarstvu poljoprivrede poslali u ponedjeljak, do jučer poslije podne nismo dobili.
Igor MIKULIĆ
Kraš: Utvrđeno je da nismo imali špekulativnih zaliha
Iz Kraša su iznenađeni što su se našli na Vladinoj listi s 919 tona špekulativnih zaliha šećera. - Iznenađeni smo odlukom Vlade, s obzirom na to da je službeno utvrđeno kako Kraš nije imo špekulativnih zaliha šećera u promatranom vremenu. Očekujemo da nam nadležna ministarstva predoče način izračuna zaliha, a na odluku Vlade svakako ćemo se žaliti - navode iz te tvrtke.
Kome je pogodovalo Ministarstvo poljoprivrede?
Iz jedne tvrtke u kojoj nisu željeli službeno komentirati ovo pitanje ogorčeni su što su uopće na listi. “Nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, u ljeto 2013., u kompaniji je, od strane nadležne institucije izvršen nadzor iz kojeg je vidljivo da nije bilo špekulativnih zaliha šećera. Dapače, utvrđeno je da su postojale uravnotežene zalihe između proizvodnje i sirovina u cijelom promatranom petogodišnjem razdoblju”, pojasnila nam je osoba iz uprave te uspješne prehrambene tvrtke. On navodi kako su iz izvora bliskih Ministarstvu poljoprivrede iskazane indicije da je ukupna utvrđena količina prekomjernih špekulativnih zaliha zapravo nastala negdje drugdje, ne u proizvodnim kompanijama, “pa je tako Ministarstvo poljoprivrede očito pogodovalo pojedinim pravnim subjektima tako što su ukupne količine raspoređene na sve sudionike koji imaju šećer kao jednu od strateških sirovina u svojoj proizvodnji”.