Aktivnost stanovništva, odnosno uključenost, predstavlja glavni problem hrvatskog tržišta rada, a izravna je posljedica loših politika i strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radom.

Uznemirujuća je činjenica da je trenutno (podatak za siječanj) stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini (1.619.700 osoba), što je za 147 tisuća osoba manje nego u siječnju 2008. godine.

- Jedan od faktora koji utječe na nisku razinu aktivnosti jest i kratak radni vijek, na što ima utjecaj rano i prijevremeno umirovljenje. Prema zadnjim podacima Eurostata (2013. godina) prosječni je radni vijek u Hrvatskoj iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, a daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5). Prosjek za EU iznosi 35,1 godinu. Značajan faktor koji determinira ovako kratak prosječni radni vijek jest i rašireno prijevremeno umirovljenje, praksa na koju je Hrvatsku upozorila i Europska komisija u sklopu Procedure otklanjanja prekomjerne makroekonomske neravnoteže te ju je ocijenila kao jedinu u kojoj je potpuno izostalo provođenje preporuka u veljači ove godine - ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Problem prijevremenog umirovljenja potvrđuje i činjenica da je prisutna vrlo niska aktivnost stanovništva u dobi od 50 do 64 godine. Udjel osoba te dobi koje su uključene u tržište rada iznosi tek 52,2 %, najniže poslije Malte, a vrlo udaljeno od prosjeka EU koji se kreće na razini od 65 %. Zemlje u kojima je ovaj dio stanovništva najviše uključen na tržište rada su Island (88 %), Švedska (82 %), Švicarska (80 %), Norveška (77 %) te Njemačka (76 %).

S pozicije poslodavca u Hrvatskoj, ovi pokazatelji pokazuju podatke koji su na tržištu rada zapravo odavno poznati. Vlasnik osječke tvrtke, koji je želio ostati anoniman, upitan za komentar podataka o malo osoba u dobi od 50 do 64 godine na tržištu rada, istaknuo je kako za to postoji vrlo logično objašnjenje.

- Cijenim znanje i iskustvo svojih zaposlenika, među kojima su pojedinci pred mirovinom, ali se na njih u potpunosti možemo osloniti. Međutim za uspješno funkcioniranje tvrtke to nije dovoljno. Uz to iskustvo, potrebno mi je znatno više mlađih, obrazovanih i sposobnih, koji se koriste suvremenim tehnologijama, a uz sve to njihov rad za mene kao poslodavca je jeftiniji od osoba koje su u dobi od 50 i više godina. Na tržištu rada je mnogo nezaposlenih i sasvim je logično da ću, kada to mogu, zapošljavati mlađe osobe. Možda je to okrutno što ću reći, zato i želim da se ne otkriva moje i ime moje tvrtke, ali od mene se traži da osiguram pozitivno poslovanje tvrtke. Državu i poreznu upravu, baš kao i moje dobavljače ili poslovne partnere neće zanimati koliko su mi stari ili mladi zaposlenici, nego ispunjavamo li svoje ugovorne obveze i plaćamo li porez - kaže nam taj poslodavac.

Predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević kaže kako značajno manji broj aktivnog stanovništva ima uzroke u vjerojatnom brisanju iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, ali i u migracijama, odnosno odlasku građana u inozemstvo, dok je situacija na tržištu rada uvjetovana gospodarskim stanjem u zemlji.

- Jasne su namjere u EU da se produži radni vijek građana, kako bi kasnije odlazili u mirovinu. Međutim, kod nas je situacija da se takve težnje teško mogu provesti u praksi. Na tržištu rada je mnogo nezaposlenih. Većina poslodavaca provodeći racionalizaciju poslovanja ili povećanja produktivnosti rada nastoji koristiti institute koje ima na raspolaganju i starije šalje u prijevremenu mirovinu. U dobrim tvrtkama ti ljudi rado i pristaju na odlazak u mirovinu, jer dobivaju pristojnu otpremninu. Poslodavac ih zatim mijenja mlađima i za njega jeftinijima, a u nedostatku radne snage može koristiti i usluge agencija za privremeno zapošljavanje - ističe Kovačević.