Omjer umirovljenika i zaposlenih sve više, iako Vlada tvrdi suprotno, zabrinjava i dovodi u pitanje cijeli sustav.

Sada je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, samo 1 : 1,13. To znači da na svakog umirovljenika dolazi samo 0,13 posto više radnika, a to ne ulijeva nikakav optimizam. U ovom trenutku zaposlenih, tj. osiguranika mirovinskog osiguranja je, prema podacima HZMO-a, 1,387.337, a umirovljenika, tj. korisnika mirovinskog osigranja, 1,223.553, s tim što su se ovih dana u javnosti čule alarmantne tvrdnje da je zaposlenost pala ispod 1,3 milijuna radnika, a što je potom ministar MRMS-a Mirando Mrsić demantirao rekavši da su podaci o broju osiguranika mirovinskog osiguranja koje objavljuje HZMO-a ti na koje se treba osloniti te da je u ovom trenu broj zaposlenih za 60.000 veći od broja umirovljenika.

I dok se vlast grčevito hvata za tu razliku, u čak četiri od pet slavonskih županija može se govoriti samo o razlici “u korist” umirovljenika jer već duže njihov broj premašuje broj zaposlenih, pa u najvećoj hrvatskoj tvornici hrane na otvorenome sustav već puca po šavovima.

Prema statističkim informacijama koje je HZMO objavio ovih dana, Slavonija i Baranja 2014. godinu zaključile su s gotovo 7000 umirovljenika više od radnika, točnije, sa 6837 više korisnika mirovinskog osiguranja nego uplatitelja tog osiguranja. Slavonski omjer umirovljenika i radnika je poražavajući - 1 : 0,96, što znači da na jednog umirovljenika dolazi manje od jednog radnika.

Đakovački umirovljeni trgovac, predsjednik gradskog Bloka Umirovljenici zajedno (BUZ) i povjerenik BUZ-a za Osječko-baranjsku županiju, Stjepan Fekete, kaže kako u takvim odnosima ne može biti nezabrinut danas-sutra za svoju mirovinu i mirovinski sustav uopće.

– Sve je manje zaposlenih da zarade za mirovine. I taj poražavajući omjer broja penzionera i radnika u Slavoniji rezultat je njezine zapostavljenosti. U njoj nema gospodarstva kao nekada, a koje bi trebalo držati zaposlenost i puniti mirovinske fondove. A riječ je o našoj bogatoj žitnici, u koju se nekad dolazilo, a iz koje se sada odlazi. Sve to pogubno utječe i na taj omjer - kaže Fekete, koji je u mirovini od 2003. godine.

Od pet slavonskih županija jedino je u plusu s radnicima ona najveća, Osječko-baranjska, u kojoj je 80.570 zaposlenih i 75.823 umirovljenika. Njezin omjer zasad još uvijek jest u korist radnika, no krajnje je tanak – 1 : 1,06 i manji je od državnog. Porazna razlika “u korist” korisnika mirovina je u Vukovarsko-srijemskoj županiji – čak je 4761 umirovljenik više od radnika, kojih je 38.647. Omjer umirovljenih i zaposlenih ondje je 1 : 0,89. Ta je poražavajuća razlika u Virovitičko-podravskoj županiji 1011 umirovljenika više nego zaposlenih, kojih je ondje samo 19.010. Omjer u toj županiji je 1 : 0,94. U Brodsko-posavskoj županiji umirovljenika je 37.601, a zaposlenih 3521 manje (omjer 1 : 0,9), a u Požeško-slavonskoj županiji razlika “u korist” umirovljenika je 2311. Ondje je samo 17.542 zaposlenih, a omjer broja umirovljenika i zaposlenih 1 : 0,88, čime je to županija s najporaznijim omjerom korisnika i osiguranika MO-a. Vremena kada je taj omjer na državnoj razini bio čak 1 : 3, pa i 1 : 4, zvuče kao davna, nestvarna prošlost. Slavonci nisu jedini kojima je broj umirovljenika premašio broj zaposlenih; još je nekoliko najsiromašnijih županija koje bilježe poražavajuću statistiku, poput, na primjer, Ličko-senjske županije, u kojoj je samo 13.186 zaposlenih, a umirovljenika je za 2295 više. Drugim riječima, umirovljenika je više nego radnika u desetak županija.

K tomu, zabrinjava struktura zaposlenih, pa tako predsjednik HURS-a Ozren Matijašević kaže da od ukupnog broja radnika samo trećina radi u realnom sektoru, a ostalo su javni sektor, usluge, administracija u realnom sektoru...