DRENOVCI – U katastrofalnim poplavama koje su sredinom svibnja prošle godine poharale sela na istoku županjske Posavine stradalo je mnogo stoke, oko 700 svinja, približno 320 goveda, više od 740 ovaca i koza, oko 10.000 komada peradi… Devet mjeseci od poplava stočari se i dalje bore s neizvjesnošću i pitaju se kako će i kada nadoknaditi štetu, obnoviti uništeni stočni fond i krenuti dalje. Pitanja je puno, ali rješenja za sada nema.

- Ratari su donekle obeštećeni, iz državnog proračuna isplaćeno im je oko 50 milijuna kuna, a mi stočari još uvijek čekamo. Od države nismo dobili ni kunu odštete za stoku koja nam se pogušila u poplavama, jedina pomoć bila je hrana koju smo dobivali za evakuirana i vraćena grla - kaže nam Mato iz Drenovaca.

Podsjeća da je država lani u srpnju organizirala i interventni otkup na poplavljenom području jer su službe Ministarstva poljoprivrede utvrdile da kod pojedine stoke dolazi do gubitka težine. Brojni su stočari iskoristili tu priliku, a svinjogojci su još tada upozorili da bi im država trebala pomoći tako da im refundira rasplodna grla kako bi u proizvodnju krenuli s čistim rasplodnim materijalom. Udruga svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije drži da bi država trebala napraviti program prema uzoru na Vukovarsko-srijemsku županiju, koja je prije nekoliko godina kupila i uzgajivačima podijelila sto nazimica, odnosno ženskih rasplodnih grla. Dobili su rok od 18 mjeseci da vrate nazimice, čistokrvne i osjemenjene.

- Ići ćemo s prijedlogom da država kupi određeni broj nazimica i podijeli ih svinjogojcima na rok od dvije godine, a nakon toga da im se prema potrebi i otpišu. Ali bitno je da svaki uzgajivač potpiše zadužnicu da se ne bi dogodilo da netko dobije kvalitetno grlo koje košta tri i pol do četiri tisuće kuna, a sutra ga proda za litru rakije ili kutiju cigareta. Bitno je da ljudi preuzmu obvezu i da ne mogu nešto kvalitetno uništiti - pojašnjavaju u Udruzi.

Predloženim se modelom, naglašavaju, trebaju pomoći ozbiljni svinjogojci.

- To je lanac koji smo već primjenjivali i pokazao se vrlo dobrim rješenjem - kažu. Tako bi uzgajivači dobili kvalitetna grla, čistu genetiku i bolje svinje nego što su imali.

Pri nabavi rasplodnih grla vodit će se računa o tome da budu pasmine koje će odgovarati tržištu Klastera svinjogojaca VSŽ, čime bi se odmah riješio i plasman mesa. Kako doznajemo, Vukovarsko-srijemska županija ovih dana intenzivno radi na tom programu. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić jučer nam je rekao da se traže najbolja rješenja, ali za sada o programu nije želio konkretnije govoriti. Neslužbeno doznajemo da bi u prvoj fazi išlo sto nazimica, međutim sve je to još u fazi dogovora. Matić je napomenuo i da će određen broj krmača, neovisno o spomenutom programu, ljudima na poplavljenom području najvjerojatnije osigurati i Caritas.

Proteklog su se petka, kako doznajemo, predstavnici Caritasa sastali s nekoliko poljoprivrednika na poplavljenom području. No riječ je tek o preliminarnom sastanku na kojem nije ništa konkretizirano. Naime, Catritas na raspolaganju ima određena sredstva za pomoć poplavljenom području, ali još uvijek nije definirana točna namjena ni način na koji će to upotrijebiti. Stoga su se željeli iz prve ruke upoznati sa situacijom i gorućim potrebama na tom području kako bi mogli izraditi dugoročni plan i projekt po kojem će se pomagati ljudima. Od poljoprivrednika s kojima su se sastali zatražili su konkretne prijedloge o kojima će tek odlučiti.

- Nisu tu u pitanju samo stočari, imaju problema i voćari koji bi sadnice, tu su i druge kategorije koje također nisu obuhvaćene nikakvim mjerama odštete, tako da je u ovom trenutku nezahvalno o bilo čemu govoriti dok se ne definiraju prioriteti - kazao nam je naš sugovornik.

- Ovo što radi Caritas socijalna je kategorija i ako se odluče ići u tom smjeru, neće dijeliti po deset krmača, bit će to po jedna-dvije krmače po obitelji da bi ljudi imali od čega živjeti - napominje.

Naš sugovornik dodaje da su poljoprivrednici imali velika očekivanja od Mjere 5 za obnavljanje prirodnog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima, koja je bila ključna za sve drugo osim ratarstva, ali je doživjela totalni fijasko.

- Dobili smo jučer informaciju da nitko nije prošao. Pokazalo se upravo ono što smo u početku govorili - da će Mjera 5 biti za pet kandidata, ali pokazalo se da nije ni za pet jer su uvjeti prolaska na natječaju nemogući - kaže.

Sada su sve oči uprte u Fond solidarnosti EU-a iz kojeg je Hrvatskoj obećana pomoć od oko devet milijuna eura i one kategorije poljoprivrednika koje još nisu obeštećene nadaju se da će uspjeti povući dio tih sredstava. Odnosno, vjeruju da će se tim novcem zapravo refundirati Mjera 5 koja je doživjela potpuni neuspjeh.