ĐAKOVO – Pozivamo kupce da napokon počnu čitati deklaracije i obrate pozornost na svježinu, podrijetlo i druge karakteristike mesa koje kupuju - poručuje potrošačima predsjednik Udruge svinjogojaca OBŽ-a Goran Jančo, koji je takvu poruku proteklog vikenda odaslao i s godišnje skupštine te udruge, kojoj se odazvao i zamjenik župana Željko Kraljičak. Od 1. travnja, naime, na snagu stupa Pravilnik o obaveznom označavanju mesa, za koji svinjogojci drže da napokon treba stati na kraj manipuliranju s (ne)svježinom mesa, a na što su upozoravali, podsjetimo, i cijele 2014., poglavito na uvoz zamrznutog pa u nas odmrznutog mesa, koje je potom prodavano “pod devizom svježega”.

– Ne možemo osuđivati naše potrošače što su zbog krize i besparice (više) vođeni cijenom nego kvalitetom, pa je stoga najveća potražnja za nižim klasama mesa poput carskog, koje se može naći već za 17-18 kuna s PDV-om, ili vratom bez kosti, kojem je cijena već od 19,5 kuna, no najbolje bi bilo kupovati svježe domaće meso, i što se tiče organoleptičkih svojstava i svega drugoga. Trebamo pozvati kupce da bonificiraju, da kupuju kod prerađivača koji nabavljaju domaće, oni trebaju biti nagrađeni za takvu praksu jer time drže i do domaće (svinjogojske) proizvodnje i do kupca. Drugim riječima, naša preporuka kupcima jest da meso kupuju kod mesara, a ne u trgovačkim lancima - poručuje Jančo.

Udruga svinjogojaca OBŽ-a pozvat će prerađivače da označavaju svoje meso i njegovu svježinu pa u tom kontekstu najavljuju i spomenuti prvotravanjski pravilnik.

– To znači da će biti obvezno istaknuti kada je svinja oprašena, kada je zaklana... I zato pozivamo kupce da počnu čitati deklaracije. Nismo protiv zabrana, no krajnji potrošač mora znati što kupuje i jede. Često su i trgovci prodavali nešto za što nisu znali što prodaju – prodavali su uvezeno meso pod svježe, a da nisu ni znali da nije s našeg tržišta. Praćenjem svježine mesa neće se moći dogoditi ekstremni slučajevi kao prije nekoliko godina s mesom iz Argentine, Čilea, pri čemu je od klanja do konzumacije znalo proći i nekoliko godina - dodaje Goran Jančo. Stoga je jedna od aktivnosti Udruge svinjogojaca OBŽ-a u 2015. širenje svijesti kupaca o onome što kupuju odnosno jedu kada je o mesu riječ.

Osim borbe s uvoznim, nekvalitetnim i nesvježim mesom, svinjogojci ističu i probleme zbog indirektnog efekta ukrajinske krize, što je utjecalo i na cijenu i na potražnju svinja.

- Dosadašnja hiperprodukcija u zemljama EU-a do ukrajinske krize završavala je u Rusiji. Nakon što je Rusiji određen embargo, ona je nametnula povratne sankcije zemljama EU-a koje su u nju slale svoju hiperprodukciju svinja, pa je to meso završilo i na našem tržištu. Domaći proizvođači tako nisu konkurentni sa svojom proizvodnjom, svojim cijenama, a oni, s druge strane, imaju dio subvencija kojima mogu pokriti tu situaciju - kaže Jančo.

Zbog toga su se domaći svinjogojci morali prilagoditi cijenama svinja iz hiperprodukcije koja je prije završavala u Rusiji.

– Sada je ta cijena od 8 do 8,5 kuna. Morali smo se prilagoditi tim cijenama iako su nam ispod proizvođačkih. Realno bi cijene trebale biti oko 10 kuna kako bismo nešto zaradili, no ne i obogatili se, nego servisirali kredite, vraćali anuitete - kaže Jančo.