Magazin
INTERVJU TJEDNA: ARSEN BAUK

Problem popisa birača bitno je smanjen u mandatu ove vlade!
Objavljeno 24. siječnja, 2015.
MINISTAR UPRAVE, O SELJACIMA I GRAĐANIMA, POPISU BIRAČA, UVOĐENJU PREFERENCIJALNIH GLASOVA, DECENTRALIZACIJI DRŽAVNE UPRAVE, E-GRAĐANIMA I NEVAŽEĆIM GLASOVIMA...

Ministar uprave Arsen Bauk jedan je od onih na čiji je rad u prve dvije godine mandata ove vlade bilo najmanje primjedbi u javnosti. U prošloj godini, u kojoj je zaživio i važan projekt “e-građani”, zahuktavanjem referendumske kampanje i neizvjesne utrke u predsjedničkim izborima, i on je u nekoliko navrata morao ukrstiti politička koplja s onima koji su ga prozivali, u čemu su najuporniji bili Željka Markić i Milan Kujundžić.

S ministrom Baukom razgovarali smo o aktualnim temama iz njegova resora, a započeli smo s njegovim komentarom na nekima sporne izjave Kolinde Grabar Kitarović.

Jesu li seljaci građani, a Hrvati iz Srbije Srbi?

- Zasad smo u jednoj zanimljivoj situaciji da se neki Hrvati proglašavaju Jugoslavenima, a Srbi Hrvatima. Što se tiče građana i seljaka, u Ustavu se na desetak mjesta spominju građani, a ni na jednom seljaci.

BIRAČI IZ BiH SU ZAVRŠENA TEMA

Smanjili ste popis birača, brišući one koji nemaju važeću osobnu iskaznicu. Unatoč tome, Milan Kujundžić najavio je da će protiv vas podnijeti kaznenu prijavu tvrdeći da ste dostavili krive podatke o broju birača Ustavnom sudu. Kako to komentirate i imate li informaciju je li to i učinio?

- Komentiram kao pokušaj da se u kampanji dospije u medije, a informaciju o tome je li to učinio nemam. Tvrdnja da je moguće da sam izmanipulirao Ustavni sud ponajprije je uvreda za Ustavni sud. Ozbiljni bi političari valjda prvo zatražili naš dopis sudu, pa tek onda donosili zaključke. Ali kampanja je iza nas, a najozbiljniji kandidati nisu imali primjedbe na taj dio izbornog postupka.

Što se još može učiniti kako bi se popis birača što više približio stvarnom stanju?

- Već je učinjeno puno, a primjenom Zakona o prebivalištu još će se više približiti stvarnom stanju.

Nekima iz vaše stranke smeta i što Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju pravo glasa. Možete li to komentirati?

- Način ostvarivanja biračkog prava hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište propisan je ustavnim promjenama iz 2010. godine i za nas je ta tema završena i ne vidimo potrebu njezina ponovnog otvaranja.

NEMAM AMBICIJE BITI SUDAC USTAVNOG SUDA

Za prihvaćanje referenduma udruge potrebno je, pak, 404.320 potpisa, zbog čega sa Željkom Markić, udrugom “U ime obitelji” i njihovom inicijativom niste ostali u dobrim odnosima. Je li vas na kraju pohvalila što ste ih upozoravali da se u broj birača ubraja i dijaspora?

- Čini mi se da su moji odnosi s tom udrugom dinamični. Pohvala o kojoj govorite vjerojatno je izrečena između redaka jer su naša zauzimanja dosta sukladna. Najprije je organiziran referendum koji je bio okvir za donošenje i zakona o životnom partnerstvu i tim okvirom su uspostavljena i nova zakonska rješenja, a samo provođenje i rezultat referenduma uklonili su bojazan određenog broja građana da će u zakonu biti nešto što nije. Nakon toga su predložili određene promjene izbornog sustava koje bi doista poboljšale izborni sustav i na tragu su i mojih razmišljanja. Zbog broja potpisa omogućili su i da se Ustavni sud očituje o potrebnom broju potpisa, ali i da u jednoj od točaka pohvali Ministarstvo uprave i MUP na tome što rade da se riješi strukturni problem koji je Hrvatska imala s popisom birača i koji je u mandatu ove vlade značajno smanjen.

U SUSTAVU e-GRAĐANI OKO 150 TISUĆA LJUDI

Je li Kolinda Grabar Kitarović pobjednik izbora ili ne, kako misli Sandra Petrović Jakovina? Kako komentirate cijelu raspravu oko nevažećih glasova, nakon što je i Krunislav Olujić podržao stav da Ustavni sud treba dodatno razjasniti formulaciju koja se na to odnosi, iako je većina ustavnopravnih stručnjaka zauzela stav da tu nema ništa sporno?

- Nemam ambicije biti sudac Ustavnog suda, niti želim komentirati tu temu. Mehanizmi nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora su jasno propisani i krug onih koji to službeno mogu zatražiti je dosta širok. Zakon o izboru predsjednika je jasan, ista rješenja su i u Zakonu o lokalnim izborima. Je li Zakon o izboru predsjednika u skladu s Ustavom, ne mogu ocjenjivati.

Kako funkcioniraju e-građani? Ima li podataka koliko građana koristi taj projekt?

- Sustav funkcionira dobro, ovih dana u sustav je ušla i mogućnost dobivanja potvrde o prebivalištu, boravištu te o vlasništvu na vozilo. U sustavu je oko 150.000 građana.

Nije li pravednije da kod preferencijalnog glasovanja izabrani budu oni s najviše glasova, bez uvjeta o deset posto glasova za tu listu, kako se predlaže?

- Smatram da je potreban određeni prag i da je 10 % korektno određen prag. Smatram također da preferencijalno glasovanje nije primjereno u sustavu koji potiče koalicijske izlaske na izbore, odnosno da se istim ne bi trebalo mijenjati odnose između različitih političkih stranaka unutar koalicije. Također, smatram da rješenje s preferencijskim glasanjem nije najsretnije s ovakvim izbornim jedinicama jer, primjerice, političara iz Zagreba ocjenjuju birači u Bakru i Slunju, a ne ocjenjuju ga birači iz susjedne ulice koja je u drugoj izbornoj jedinici. No, izborni zakon se usklađuje u Saboru, u njemu sudjeluju različite stranke i traže se zajednička rješenja.

Ide li dalje decentralizacija ureda državne uprave, hoće li i kada zaživjeti najavljivanih pet ureda na razini cijele Hrvatske?

- Prijedlog izmjena zakona kojim se to regulira je u saborskoj proceduri, a kad će doći na dnevni red, ovisi o političkim dogovorima stranaka u Saboru.

Čime ste u dosadašnjem ministarskom mandatu najzadovoljniji, a što vas najviše muči od onoga što još nije napravljeno?

- Zadovoljan sam rješenjima iz zakona o lokalnim izborima, sređivanjem biračkih popisa, zauzimanjem za prava manjina, a ono što nije napravljeno napravit će se u ovoj godini.

Koliko su točne procjene stručnjaka da SDP nakon poraza na predsjedničkim izborima samo čudo može spasiti da ne izgubi i parlamentarne izbore?

- To ćemo saznati nakon izbora. Vjerujem da će SDP biti u poziciji da može skupiti parlamentarnu većinu nakon sljedećih izbora.

ŠAH NA INTERNETU

Je li ova “vlast nesposobna, neefikasna i nenarodna”, kako ste jednom ironično napisali na Facebooku?

- Kod tih izraza sam stavio navodnike. Nije nesposobna, nije neefikasna iako bi mogla biti i efikasnija, a nije nenarodna jer je izabrana voljom naroda. Uostalom, i sami ste rekli da je bilo ironično.

Nekad davno bili ste košarkaški sudac. Kakav - oštar ili blag?

- Nadam se dobar.

Ni šah vam nije stran. Kada ste i s kim odigrali zadnju partiju?

- Uglavnom navečer, kad uhvatim vremena, i to uglavnom na internetu.

Razgovarao: Igor BOŠNJAK

SPORNO BIRAČKO PRAVO

Ništa neobično za Hrvatsku, oni koji su sada glasni, 2011. godine su šutjeli

Prije drugog kruga izbora bilo je upisano 3.785.465 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a RH ima oko tri i pol milijuna punoljetnih građana. Proizlazi da je u popisu birača gotovo 300 tisuća ljudi “viška”. Pojasnite našim čitateljima tko su zapravo oni?

- To su birači, punoljetni hrvatski državljani, koji imaju prijavljeno prebivalište u RH, a stvarno žive u inozemstvu. I inače se oko popisa birača stvara velika fama. Popis ne utvrđuje ima li tko biračko pravo. To utvrđuje Ustav. Popis birača određuje na kojem mjestu osoba ostvaruje svoje biračko pravo: u Osijeku, Đakovu, Zagrebu, Mostaru ili Beogradu. Zašto u evidenciji prebivališta ima više osoba nego što imamo punoljetnih stanovnika nije pitanje za ministra uprave, nego za MUP, ali znam da se nešto o tom pitanju radi jer je nakon stupanja na snagu pojedinih odredbi Zakona o prebivalištu taj broj dodatno smanjen. Međutim, treba podsjetiti da je na izborima 2011. bilo više od četiri milijuna birača, dakle gotovo 300.000 više nego danas, a oni koji su sad glasni, tada su šutjeli.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike