Kupci skupu robu zamjenjuju jeftinom, lažiraju na vaganju, jedu u trgovini...
Objavljeno 24. prosinca, 2014.
U trgovinama godišnje se otuđi robe u vrijednosti od 988 milijuna kuna
U prosincu, mjesecu kupovine, mnogo se govori o zaštiti potrošača od trgovaca koji žele iskoristiti blagdansku kupovnu maniju za pošto-poto prodaju proizvoda sumnjive kvalitete.
No, s druge strane, gotovo da se i ne spominju grijesi samih kupaca prema radnicima u trgovini. U tom pravcu iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača (ROZP) upozoravaju kako je čak 97 posto prodavača u trgovinama na malo od strane kupca doživjelo prijevaru ili pokušaj prijevare.
Naime, potaknuti informacijom da se u hrvatskim trgovinama godišnje otuđi robe u vrijednosti od 988 milijuna kuna, ROZP je u studenome proveo anonimnu anketu s prodavačima u trgovačkim centrima na temu “Varaju li potrošači?”. Ispitanicima je bilo postavljeno pitanje o tome imaju li saznanja o varanju od strane kupaca potrošača. Čak 97 posto prodavača odgovorilo je potvrdno, samo jedan posto negativno, dok se dva posto prodavača nije željelo izjasniti. Na pitanje jesu li osobno svjedočili varanju od strane potrošača, 79 posto je odgovorilo potvrdno, a zanijekalo 21 posto ispitanih.
Ispitanicu su i svjedočili o načinima prijevara među kojima se najviše ističu one vezane uz kupovinu prehrambenih artikala.
- Najprije tu je varanje kod vaganja proizvoda. Napunjenu vrećicu potrošač drži u ruci i spušta na vagu samo do njemu prihvatljive težine, te u tom trenutku uzme naljepnicu s težinom i cijenom. Ili pak napunjenu vrećicu stavi na vagu, ali rukom podiže postolje vage dok ne dobije prihvatljivu težinu i tada uzme naljepnicu. Također, čest je slučaj i da kupac vagne sadržaj u vrećici i uzme naljepnicu, pa potom dopuni sadržaj vrećice ili napuni vrećicu s proizvodom, ali uzme naljepnicu za sličan proizvod niže cijene. U ovom sektoru problem je i zabranjena degustacija kod sušenog i kandiranog voća u rinfuzi, peciva i slatkiša. Po ulasku u trgovinu potrošač prvo navrati do sušenog ili kandiranog voća u rinfuzi, uzme šaku voća i jede uz razgledavanje ostalih proizvoda i tako čak nekoliko puta prilikom jednog posjeta trgovini. Ili potrošač uzme pecivo, manji slatkiš ili sladoled, pojede do kase i ne pokaže naljepnicu da je uzeo isto, prenose iz ROZP-a.
Dodaju i kako se, prema svjedočanstvima prodavača, trgovci varaju i unošenjem prazne ambalaže.
- Potrošač unese praznu ambalažu za jaja od branda druge trgovine, potajice prebaci jaja iz druge kutije u trgovini u svoju kutiju i na kasi tvrdi da je ta jaja donio sa sobom iz druge trgovine. Ili pak potrošač unese praznu kutiju proizvoda iz druge trgovine na kojoj je naljepnica s cijenom iz te trgovine i zamijeni sadržaj, tvrdeći na kasi da je to kupio u drugoj trgovini - objašnjavaju iz ROZP-a.
Ivana SOLAR
Crne liste varalica
Iako Zakon o zaštiti potrošača ne predviđa crnu listu loših kupaca sklonih varanju i krađi, 87 posto prodavača ispitanih u sklopu ove ROZP-ove ankete izjasnilo se kako njihova trgovina ima takvu listu. Kako prema njoj postupaju - nije specificirano, no doznajemo kako je običaj da se potrošačima koji su jednom uhvaćeni u krađi ili prijevari u trgovini onemogućuje daljnja kupnja u objektu, te da su prodavači od poslodavaca upućeni da potrošača s crne liste, ako ga prepoznaju, odmah isprate iz prodajnog prostora bez mnogo objašnjavanja.
Majica ispod majice
Kada je riječ o klasičnim krađama, prodavači izvještavaju kako se najviše kradu maramice, odjevni predmeti i proizvodi za osobnu uporabu. “Potrošač isprobava nekoliko odjevnih proizvodna po nekoliko puta, posebno u vrijeme gužvi i sasvim slučajno jedan, ili čak više odjevnih predmeta, ostane ispod njegove stare robe, koju je obukao ne našavši ono što je tražio. Ili, primjerice, kod isprobavanja maskare i šminke, sasvim slučajno nekoliko komada odabranog proizvoda završi u torbici ili džepu, a jedan se kupi”, svjedoče trgovci.
Prijevarom do bona za mobitel
Jedan od najnovijih trikova prijevare na kioscima je s bonovima za mobitele. Kupac zatraži od prodavačice bon od jednog operatera, uredno ga plati, ode pored kioska da ga tobože napuni. Međutim, samo fotografira bon, odnosno broj na računu, (dakako da ga prodavačica ne vidi), vrati se do kioska i kaže da mu zapravo treba bon od drugog operatera. Prodavačica mu zamijeni bon, a kupac brže-bolje uslikani broj ukuca u mobitel i tako mu ostane drugi bon, koji ili preproda ili ga osobno upotrijebi ako ima mobitel tog drugog operatera.
mnogo prevara
povezano je s kupovinom prehrambenih artikala