Glas Slavonije proteklih je nekoliko dana obavio razgovore s četvero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske - Kolindom Grabar Kitarović, Ivom Josipovićem, Milanom Kujundžićem i Ivanom Viliborom Sinčićem.

Time smo željeli dati svoj doprinos što boljem informiranju slavonsko-baranjske i ostale javnosti o njihovim razmišljanjima samo tjedan dana prije održavanja predsjedničkih izbora. Pitanja koja smo im postavili bila su ista za sva četiri predsjednička kandidata. Najvećim su se dijelom odnosila upravo na ovlasti predsjednika - ono čime će se najuspješniji među njima, onaj koji će dobiti najviše glasova birača, baviti sljedećih pet godina, ali isto tako i na njihove stavove i razmišljanja o pojedinim aktualnim temama. Kandidate smo u njihovim odgovorima na postavljena pitanja poredali po abecednom redu. Pred vama je ovaj put prvi dio tih razgovora, a drugi dio će biti objavljen u sljedećem izdanju Glasa Slavonije, u ponedjeljak, 22. prosinca.

Kako biste se u svojem mandatu brinuli za stabilnost države, poglavito u situaciji kada joj prijeti mogućnost bankrota i socijalnih nemira? Možete li istaknuti nekoliko praktičnih inicijativa u funkciji stabilizacije društva i države?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ - U skladu s ustavnim ovlastima i ovlastima koje proizlaze iz činjenice da je predsjednica izvanstranačka osoba izravno birana od naroda, arbitar u društvu, prije svega bih inzistirala na odgovornosti i radu dužnosnika i namještenika u Vladi, od premijera do portira. Jer ovdje su među najvećim problemima nečinjenje, odgađanje donošenja odluka, neprovođenje donesenih odluka i nestabilnost koja se ogleda i u investicijskoj klimi. Ljudi ne znaju što očekivati od danas do sutra, a kamoli u razdoblju od godinu dana. Stalno se mijenjaju zakoni i podzakonski akti, a i same najave novih poreza, koji se uvedu ili ne uvedu, stvaraju zbunjenost i osjećaj nestabilnosti među ulagačima. Treba nam i regulatorna giljotina, odnosno smanjenje broja suvišnih zakonskih i podzakonskih akata. Kao predsjednica, inicirat ću sjednicu Vlade da se raspravi o trenutnom stanju i tražiti rješenja za izlazak iz krize. Predsjednica je ovlaštena i za pitanja nacionalne sigurnosti te smatram da se Vijeće za nacionalnu sigurnost treba sastajati redovito i raspravljati stalno o aktualnom stanju jer ova duboka socijalna i gospodarska kriza uvijek može prerasti u sigurnosnu. Pogledajte kontradiktornu situaciju kako se ovdje radi - Za 2014. je Hrvatskoj dodijeljeno oko 11 milijardi kuna iz kohezijske politike EU, poljoprivrede i ribarstva. Od toga je do danas iskorišteno nula kuna. S druge strane, Vlada želi provesti monetizaciju autocesta, a najbolja ponuda je nešto ispod 19 milijardi kuna. Program ruralnog razvoja u poljoprivredi vraćen je iz EU više puta, nedavno s više od 370 prigovora. Za poljoprivredu je u ovoj godini izgubljeno preko dvije i pol milijarde kuna, najvjerojatnije će i 2015. biti isto. To su, između ostaloga, poluge kojima se može pokretati gospodarstvo. Primjera ima još, od prepolovljenih sredstava za poticaje do nelogične zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta hrvatskim građanima. Ako predsjednica ne otvara sva ova pitanja, kao savjest društva, kao glas građana, tko će ih onda otvarati?

Ivo Josipović - Ustav je pozicionirao predsjednika kao čvrstu točku sustava. U mandatu koji mi upravo istječe puno sam puta djelovao kao čuvar stabilnosti tako što sam otvarao prostor za dijalog u nekim društvenim sukobima koji su mogli krenuti i neželjenim putem, primjerice u vrijeme prosvjeda seljaka. Moje je opredjeljenje uvijek bilo i bit će razgovor jer se samo za stolom mogu pronaći rješenja. Nastupao sam kao medijator, naprimjer, u sporu između radnika Brodosplita i uprave, kad su prosvjedovali radnici splitske Željezare, kad je otvoreno pitanje opstanka sisačke Rafinerije… Gospodarska situacija u Hrvatskoj nije dobra, ozbiljna je i treba uložiti puno truda da se pokrene gospodarstvo. Ali ne bih govorio o bankrotu države i socijalnim nemirima. Hrvatska može i mora bez tog lošeg scenarija. Stabilnosti društva sam pridonio podizanjem svijesti o odgovornosti dužnosnika za rad, posebno promjenom ustava i uvođenjem nezastarijevanja za zločine u pretvorbi i privatizaciji i za ratno profiterstvo. Na planu gospodarske diplomacije otvarao sam i otvarat ću vrata hrvatskim tvrtkama na stranim tržištima. Predložio sam i 20 mjera za ublažavanje dužničke krize građana, a mnoge od tih mjera Vlada već jest ili namjerava implementirati. U mnogim slučajevima upravo je Ured predsjednika bio mjesto gdje su se predlagale odluke važne za stabilnost društva i države.

Milan Kujundžić - Ja ću od prvog trenutka djelovati u svakom segmentu hrvatskog života i u pravu su oni koji kažu da Kujundžić ništa neće ostaviti netaknuto. Zahtijevat ću da Vlada i opozicija potpišu Nacionalni strateški sporazum, o ključnim točkama za spas gospodarstva i društva, onima koje se neće smjeti mijenjati sljedeća dva saborska mandata, kao preduvjet povjerenja investitora i tržišta rada. Zahtijevat ću bezuvjetnu i neodgodivu deblokadu računa građana, tražiti poštovanje zakonskih ograničenja za ovrhe, nadzor rasta kamatnih stopa, te moratorij na deložacije ugroženih obitelji, te ustavnu zaštitu od dužničkog ropstva. Sve nepotrebne prepreke slobodnoj poduzetničkoj inicijativi moraju biti hitno uklonjene, a društvo mora aktivno poticati, a ne kažnjavati one koji stvaraju nova radna mjesta.

Ivan Vilibor Sinčić - Država je u bankrotu, a društvo pred kolapsom, i to svi znaju. U mom programu jasno stoji da ću svim sredstvima – nastupom u medijima, tražeći istrage, organiziranjem građana, referendumima, pa čak i vraćanjem polupredsjedničkog sustava – učiniti lustraciju nad našim korumpiranim, tromim i neučinkovitim institucijama. Zaposleni u državnom odvjetništvu primaju plaću da progone krupni kriminal i vrijeme je da to počnu činiti.

U kojem bi smjeru išle promjene Ustava, ako do njih dođe?

Kolinda Grabar Kitarović - U ovom trenutku nisam za promjene Ustava. Mislim da je neozbiljno neprestano mijenjati Ustav i da su ustavne ovlasti predsjednice sasvim dovoljne, samo je problem što ih dosadašnji predsjednik nije koristio. Pet je godina šutio i nije radio ništa. On je sukrivac za stanje u kojemu se država danas nalazi i sada najednom želi veće ovlasti. Kako on to namjerava provesti kad mu za to treba dvotrećinska većina u Saboru, koju očito neće dobiti jer je i premijer Milanović rekao da ne podržava taj dio njegova programa. Predsjednik se mora usredotočiti na gospodarsko-socijalno stanje, a promjene Ustava to neće riješiti. Novi ustav neće niti nahraniti niti zaposliti ljude, niti riješiti problem propadanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, niti će spustiti stopu PDV-a s visokih 25 posto. Protiv sam promjena izbornog zakonodavstva prije izbora, to treba napraviti u vrijeme kada su strasti smirene te okupiti sve političke snage i stručnjake. Od mogućih promjena izričito se zauzimam za dopisno glasanje, da se svim hrvatskim državljanima omogući iskoristiti demokratsko pravo da iziđu na izbore. Jer u BiH, ili u drugim državama, poput SAD-a, mogu glasati samo u konzulatima i veleposlanstvu. Tim ljudima praktički oduzimamo pravo glasa. No, i o tome treba ostvariti konsenzus stranaka.

Ivo Josipović - Ustavna reforma koju predlažem stvorila bi temelj za efikasniju državu i gospodarski zaokret. Omogućila bi da Hrvatska od tranzicijske ili posttranzicijske zemlje postane moderna i funkcionalna država. Nekoliko je važnih promjena. Promjenom izbornog modela, kojim bi se omogućilo građanima da više od pola zastupnika u Hrvatskom saboru biraju imenom i prezimenom, ojačala bi se demokracija, pojačao bi se utjecaj građana na političke procese i povećala bi se razina odgovornosti u politici. Jačanje uloge građana želim postići i prijedlogom da građani mogu s 10.000 potpisa staviti na dnevni red Sabora svaku temu koju smatraju važnom. Ustavnim promjenama riješila bi se i neprihvatljiva situacija u kojoj dužnosnici koji su pod istragom ili čak u pritvoru i dalje mogu obnašati dužnosti kao da se ništa nije dogodilo. Predlažem da takvi po sili Ustava budu suspendirani. Važne ustavne promjene sa snažnim implikacijama na gospodarstvo su regionalizacija i decentralizacija, temeljne odredbe o zelenoj ekonomiji, cirkularnom gospodarstvu i društvenom odgovornom poslovanju te jače profiliranje Hrvatske kao socijalne države s naglašenim socijalnim partnerstvom.

Milan Kujundžić - U novom Ustavu pisat će da je temelj hrvatske države slobodno izražena volja hrvatskog naroda i Domovinski rat, a u tom paketu ide i novi izborni zakon te izbor zastupnika imenom i prezimenom, nacionalni Dan referenduma, novi regionalni ustroj na četiri velike županije plus Grad Zagreb, lustracija onih koji su radili protiv Hrvatske, zabrana korištenja simbola totalitarnih režima u službene svrhe. A ako ne bude sluha političkih elita, istog trena pripremit ću nacionalni referendum i zatražiti podršku hrvatskog naroda.

Ivan Vilibor Sinčić - Promjene Ustava nisu nužne jer bi dovoljno bilo i poštovanje sadašnjeg Ustava i većine zakona. Mi u Hrvatskoj imamo korumpiran pravosudni sustav koji odbija voditi istrage protiv određenih ljudi i organizacija i nikakvo donošenje novih zakona bez lustracije kadra to ne bi promijenilo. Problem je u ljudima, a manje u zakonima.

Regionalizacija - da ili ne? Mislite li da ukupan paket zakona vezanih uz lokalnu samoupravu potiče regionalizaciju Hrvatske i pomaže ravnomjernom razvoju svih krajeva, a posebice siromašnih, poput Slavonije i Baranje?

Kolinda Grabar Kitarović - Protiv sam regionalizacije. Mislim da postojeći sustav županija dobro funkcionira uz dorade koje treba ugraditi. Ja sam za decentralizaciju, prije svega funkcionalnu. Znači, prema načelu supsidijarnosti, koju ima i EU, prema modelu da se sve one funkcije koje se mogu prenositi s države na jedinice lokalne i područne samouprave, trebaju i prenijeti. To treba biti praćeno fiskalnom decentralizacijom - te jedinice trebaju dobiti više sredstava da bi mogle financirati te funkcije. To ne znači nove poreze, nego pravedniju preraspodjelu sadašnjih. U načelu sam za smanjenje poreza te fiskalnih i parafiskalnih nameta na poduzetništvo i gospodarstvo jer oni moraju biti zamašnjak razvoja. Neke susjedne županije, da bi uštedjele, mogu osnovati zajedničku razvojnu agenciju i spajati funkcije. Kod općina treba racionalizirati sustav, dakle podržavam i racionalizaciju državne uprave te lokalne i područne samouprave. Najvažnija je funkcionalnost, da građani mogu koristiti svoja prava, ali i da općine koje se ne mogu uzdržavati spajaju funkcije s drugima, vodeći računa o dostupnosti usluga. Troškovi su na razini županija vrlo mali, one nisu problem. Ima puno manjih zemalja nego što su naše županije, pa funkcioniraju.

Ivo Josipović - Regionalizacija i decentralizacija važan su dio ustavne reforme koju predlažem. Hrvatsku vidim kao državu od pet do osam snažnih regija, koje bi imale veće ovlasti i više novca na raspolaganju, kako bi mogle samostalno usmjeravati svoj gospodarski, kulturni i svaki drugi razvoj. Naravno, to ne znači federalizaciju Hrvatske jer bi ovlasti regija bile jasno definirane i Vlada RH bi imala snažne mehanizme regulacije tog pitanja.

Milan Kujundžić - Predlažem novi teritorijalni preustroj Hrvatske na četiri velike županije plus Grad Zagreb, što bi dovelo do efikasnije i jeftinije države, uz ukidanje svih općina koje se ne mogu održati samostalno ili spajajući neke svoje funkcije s drugim sličnim općinama. Takva podjela bila bi osnovica i za buduće izborne jedinice, a ukinula bi i važan izvor korupcije jer tako brojne jedinice lokalne samouprave služe ponajviše kako bi bile prostor za uhljebljivanje stranačkih podobnika.

Ivan Vilibor Sinčić - Potrebno je udružiti županije u pet regija prema geografskom ključu. To će nešto smanjiti troškove uprave i decentralizirati zemlju, ali gospodarski razvoj neće se dogoditi bez monetarne reforme. Dakle, gospodarski razvoj nije moguć prema programima drugih kandidata jer o monetarnoj reformi uopće ne govore.