Objavljeno 27. studenog, 2014.
SLAVONSKI BROD - Od 480 djece koji pohađaju slavonskobrdsku Osnovnu školu “Hugo Badalić” gotovo polovicu čine učenici romske nacionalnosti koji u pravilu imaju problema s nepoznavanjem hrvatskog jezika, što im otežava praćenje nastave. “U prvi razred djeca dolaze bez poznavanja hrvatskog jer se u obiteljima priča isključivo romski jezik i u obrazovanje krećemo od velikog minusa”, naglašava ravnateljica škole Irena Čugura Ćerić. Zbog toga očekuje kako će - uz dosadašnje dodatne sate hrvatskog jezika i produženi boravak za prvašiće - jučer predstavljeni program “Krenimo zajedno”, koji provodi Pučko otvoreno učilište (POU) “Korak po korak” uz potporu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, napraviti korak naprijed.
Premda romska kao i sva ostala djeca imaju pravo na obrazovanje, u praksi to nije tako. U začaranom krugu siromaštva koje ih marginalizira i načina života koji ih često stigmatizira, njihove su šanse za obrazovanje bitno smanjene, a to u konačnici određuje i njihov položaj na tržištu rada. “Želimo da djeca koja ne polaze vrtić imaju priliku dobiti podršku pred polazak u školu. Koliko dijete bude pripremano za školu, toliko će biti uspješniji njegov početak. A poznato je da 50 posto majki romske djece nema završenu osnovnu školu pa, u suradnji sa školom i zajednicom, želimo uključiti i roditelje u radionice. Uz materijale učilišta “Korak po korak”, to svi roditelji mogu”, uvjerena je programska voditeljica UNICEF-a Đurđica Ivković.
U provedbi programa sudjelovat će 60 nastavnika OŠ “H. Badalić”, 60 djece u dobi od 5 do 7 godina i 120 roditelja/članova obitelji, kao i predstavnici lokalne vlasti, institucija romskih predstavnika... Radionice će se održavati jednom tjedno po dva sata. “Stariji će dovoditi predškolsku djecu, a tu će dobiti materijale i upute kako kod kuće s njima raditi. Djeca će dobiti po 6 slikovnica”, kaže ravnateljica POU, Nives Milinović, dodajući kako se radionice odnose na svu djecu, romsku i iz svih ranjivijih skupina koja su u riziku da imaju loš start. Milinović navodi niz dosadašnjih primjera dobre prakse u Međimurju, Kutini i drugdje, gdje su roditelji i djeca svladali predčitačke i predmatematičke vještine. Marija Radošević
Problem prijevoz do vrtića
Predsjednik romske nacionalne manjine u Slavonskom Brodu Robert Radić nije zadovoljan brojem vrtićaraca romske nacionalnosti. Od 53 djece stasalih za vrtić, a roditelji su suglasni da idu, samo njih osmero koristi tu mogućnost u učenju jezika i socijalizaciji. Premda je sukladno Zakonu vrtić za romsku djecu besplatan, problem je u nedostatku prijevoza. On, naime, nije moguć bez pratnje (osim na velikim brdsko-planinskim udaljenostima do 20-ak kilometara), objašnjava dogradonačelnik Hrvoje Andrić, pa problem mogu riješiti samo roditelji. Drugo rješenje je izgradnja vrtića nedaleko od romskog naselja, u vojarni na Jelasu. No pitanje prenošenja vlasništva vojarne godinama se ne rješava.