Zagrebački Ekonomski institut očekuje pad BDP-a od 0,6 posto u 2014. te rast od 0,2 posto u 2015. godini. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg stanja u gospodarstvu, a posebno zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu na očekivanja, stoji u tromjesečnom izvješću Ekonomskog instituta. Nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom je tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u području investicija zahvaljujući povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici ostvarenju ovih prognoza koncentrirani su u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. S obzirom na to da se približavaju parlamentarni izbori, politička volja za reformama dodatno će slabjeti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a.

Analitičari Ekonomskog instituta ukazuju na niz neizvjesnosti i rizika koji mogu značajno utjecati na ostvarenje prognoza. Izostanak rasta gospodarske aktivnosti uz visoke fiskalne deficite i rastući javni dug zahtijeva snažne poteze nositelja ekonomske politike koji bi signalizirali njihovu vjerodostojnost i odgovornost za preuzimanje kontrole nad negativnim trendovima. No, dojam je da ne postoji dovoljna posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i reformama. Poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, nego dovode do manjka prihoda, prije svega lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast.V.Tešija