Prema prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. godinu koji je Vlada sa svoje sjednice u četvrtak poslala Saboru, prihodi proračuna smanjuju se za 2,6 milijardi kuna, a rashodi za 544 milijuna kuna.

Prema izvješću ministra financija Borisa Lalovca, smanjuje se projekcija gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.

Vlada je u Sabor poslala i izmjene zakona o porezu na dohodak, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit koje su povezane s rebalansom proračuna.

Ovim rebalansom, kako je izvijestio Lalovac, prihodi državnog proračuna smanjeni su sa 117,1 milijardu na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi, na 130,1 milijardu kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego što je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razini središnje države.

- U uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja. Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna te doprinosa 238 milijuna kuna - istaknuo je Lalovac. No, znatno bolji rezultati od planiranih očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prije svega zbog slabijeg povlačenja fondova EU-a - 1,2 milijarde kuna.

Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko jedne milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna. Ministar financija izvijestio je da proračunski trošak sanacije šteta izazvanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.

Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je, da su unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, najosjetljivije skupine stanovništva osigurane, što znači redovnu isplatu plaća, mirovina i socijalnih davanja.

Prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, iznos osobnog odbitka povećava se s 2200 na 2600 kuna, a za umirovljenike s 3400 na 3800 kuna. Te će se izmjene primjenjivati od 1. siječnja. Prema Lalovčevoj najavi, jedna od izmjena je i ukidanje olakšice za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000 kuna. Očekuje se da će radi ukidanja te olakšice povećati prihodi od poreza na dohodak za ukupno 30-ak milijuna kuna.

Izmjenama je predviđeno da se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8800 kuna podigne na 13.200 kuna.

- Marginalna stopa poreza na dohodak od 40 posto ostaje na veće prihode i dalje je jedna od najviših u Europi i počinje se primjenjivati na srednji sloj. Tu smo i dalje porezno opterećeno gospodarstvo, pokušali smo to ublažiti - kazao je premijer Zoran Milanović.

Predlaže se i uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto od 1. siječnja 2015.

- Deflacija destimulira ljude da ulažu. To ljude motivira da novac čuvaju, a novac koji se čuva i ne ulaže nije koristan novac. Zato želimo ljude potaknuti da više ulažu i zato smo uveli porez na štednju koji je manji nego u Europi - rekao je premijer Milanović.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, istaknuo je da se ovdje radi o ozbiljnoj reformi poreznog sustava.

- U pripremi smo cijelog paketa mjera za kompenzaciju troškova koje će imati lokalna samouprava ovom reformom. Pola će troškova snositi država, a pola lokalna samouprava - kazao je Grčić, dodavši kako će više od milijun građana nagodinu imati veće prihode.