Nacionalna aviokompanija Croatia Airlines protekloga tjedna u zagrebačkoj Gradskoj kavani proslavila je prvih 25 godina svojeg rada. Na proslavi, koja je okupila nekoliko stotina viđenijih uzvanika iz svijeta politike, gospodarstva i kulture, svoje čestitke čelnicima i djelatnicima ove tvrtke uputio je i Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

Bila je to prilika za razgovor s njim, u prvom redu o temi prometa na području Slavonije i Baranje.

Na proslavi ste se osvrnuli i na stanje u zračnom prometu Europe i svijeta te ulogu Croatia Airlinesa u tom segmentu. Kakvo je vaše gledište?

- Zračni promet u Europi trenutno se nalazi pred ozbiljnim problemima - regulatornim, političkim, sigurnosnim, ekološkim, a najviše ekonomskim. S kolegama ministrima iz ostalih država članica u okviru Vijeća ministara gotovo najviše raspravljamo o temama zračnog prometa. Svi smo svjedoci da zbog tih izazova zrakoplovne kompanije gotovo svakodnevno nestaju i nastaju. Unatoč takvom nepovoljnom okruženju, Croatia Airlines nastoji kroz Program restrukturiranja, koji se temeljito provodi, minimalizirati te izazove, mijenjati se i pozicionirati kako bi i u budućem razdoblju mogla uspješno ostvarivati svoju misiju. No u tome je još dug put. Upravo zbog tih razloga, Vlada Republike Hrvatske želi pronaći strateškog partnera koji će pomoći u ostvarenju strateških ciljeva održavanja i razvoja tvrtke. Naši su ciljevi: širenje prometne mreže i povećanje tržišnog udjela, potpora razvoju Međunarodne zračne luke Zagreb u snažno regionalno čvorište, obnova flote adekvatna planovima širenja, daljnji razvoj usluga tehničkog održavanja na tržištu te dokapitalizacija u svrhu potpore provedbi programa restrukturiranja. Naravno, i jači obuhvat Slavonije i Baranje u budućim planovima i projektima Croatia Airlinesa, ali i drugih domaćih i inozemnih kompanija.

Kako u tom kontekstu vidite razvoj Zračne luke Osijek, kao jedine u istočnoj Hrvatskoj?

- Prije svega, moram pohvaliti resornu upravu zračnog prometa unutar Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i sve ostale dionike koji su spasili Zračnu luku Osijek od zatvaranja. Tu u prvom redu mislim na upravu ZL Osijek te Grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju kao ostale suvlasnike uz državu. To je prvi i najveći uspjeh, a zatim smo kroz PSO ili takozvanu javnu uslugu građana zajamčili minimalni promet ZL Osijek koja, zahvaljujući tome, može i samostalno preživjeti. U sadašnjoj situaciji postoji niskobudžetni prijevoznik, irski RyanAir, koji tijekom ljetne sezone Osijek povezuje s Londonom, zatim Croatia Airlines kao nacionalni avioprijevoznik koji tijekom ljeta ima linije s Dubrovnikom i Splitom, a tu je i zagrebačka kompanija Trade Air koji taj grad preko cijele godine povezuje sa Zagrebom, tijekom ljeta i s Rijekom, Splitom i Dubrovnikom. To je za sada dovoljno za opstojnost Zračne luke Osijek, a nedvojbeno je da postoji i veći potencijal. U okruženju su i Mađarska i Srbija i Bosna i Hercegovina, dakle niz putnika koji joj gravitiraju. Vidjet ćemo kako će se cijela priča razvijati...

Vidite li budućnost Zračne luke Osijek u "klasičnim" ili niskotarifnim zrakoplovnim tvrtkama?

- Budimo realni, teško će 'klasične' kompanije u jačem opsegu dolaziti u male zračne luke poput Osijeka. I europska praksa je da niskobudžetne kompanije slijeću na manje aerodrome. Zato smatram da je budućnost Osijeka u niskotarifnim tvrtkama, osobito jer je dva, dva i pol sata voženja automobilom udaljen od Zagreba, Beograda i Budimpešte. To će pridonijeti u prvom redu prihodu ZL Osijek, ali i razvoju turizma, gospodarstva i ostalih segmenata.

Planira li se skoro davanje Zračne luke Osijek u koncesiju, i potencijalno kome?

- Ubuduće, kao što smo koncesionirali Zračnu luku Zagreb, i sve druge hrvatske zračne luke, izuzev Dubrovnika, pogodne su za koncesioniranje, ako postoji strateški partner koji je zainteresiran za daljnji razvoj. To se odnosi, naravno, i na Osijek. Postojali su neki kontakti, ponajprije za razvoj potencijala kroz cargo promet, ali na žalost nikada nisu bili aktualizirani nekim pismom namjere ili konkretnom ponudom. Dakle, mi osluškujemo i pratimo tržište i nećemo se zalijetati u bilo kakvo javno tenderiranje dok nismo 100 posto sigurni da postoji zainteresirani partner koji bi donio dodanu vrijednost.

Kada je Slavonija i Baranja u pitanju, u javnosti se često postavlja pitanje isplativosti autoceste, tzv. Slavonike. Kakav je vaš stav kao ministra?

- Ta cesta od 2030. do 2050. godine ostaje u mreži Europske unije, a dosadašnji promet apsolutno ne zadovoljava uvjete da to bude autocesta. Zamjeraju mi da sam nekada preiskren u svojim izjavama, ali ovo je činjenica. No, što je - tu je. Najveći su problemi, to je poznato, što ona još uvijek nema spoj s Mađarskom te što nema njezina nastavka u Bosni i Hercegovini sve do luke Ploče, što je zapravo bio i razlog njezine izgradnje. Tek kada se to riješi i kada ona postane dio europskog koridora 5C, Slavonika će imati svoju punu ulogu. Nama je sada glavni zadatak da kroz preprojektiranje dovršimo most kod Petrijevaca, također dio toga koridora, i da dovršimo jednu normalnu državnu cestu do prvog izlaza, a to je baranjski Čeminac. Također, kod tog prvog izlaza moramo dobiti objekt koji vodi nečemu. On neće u prvo vrijeme imati neku važnost jer je premali godišnji dnevni promet, ali u perspektivi, od 2030. do 2050., i te kako.

Možete li procijeniti rok završetka preostalog dijela hrvatskog koridora 5C kroz Baranju?

- Do 2020. godine vjerojatno će u funkciju biti stavljen spomenuti dio do Čeminca, ali kao državna cesta, ne kao autocesta. Također, planiramo taj prometni pravac dovršiti u suradnji s Mađarskom, ali idemo postupno. Prvo državna ceta, pa brza cesta, pa onda i autocesta.

Posljednjih godina neprestano se ukidaju željezničke linije iz ostatka Hrvatske prema Slavoniji i Baranji, pa ona sve više postaje "slijepo crijevo". Postoji li način da se to riješi?

- Da, puno se govorilo o ukidanju željezničke veze Osijeka s Mađarskom nakon gotovo 140 godina... Samo bih napomenuo da prije 140 godina nisu postojale zrakoplovne linije, kao ni autoceste. Dakle, vremena se mijenjaju. Nešto što je bilo jučer, danas više ne vrijedi. Sve vrste prometa doživjele su burne promjene, a željeznički možda i najviše. U Osijek je danas puno jednostavnije i brže doći automobilom, autobusom i zrakoplovom nego vlakom. Ostat će neka minimalna povezanost vlakom, a dobra je najava da će od ožujka 2015. godine početi voziti i prvi od ukupno 44 elektromotorna vlaka, koliko će ih tvrtka Končar isporučiti Hrvatskim željeznicama. Neki od njih će biti i u regionalne svrhe. No, iskreno, oni će teško dosegnuti konkurentnost zračnog ili cestovnog prometa.

Osijek ima potencijalne i za još jedan zanimljiv tip prometa - riječni, odnosno brodski. Što će biti učinjeno na tom području?

- Osijek definitivno ima stratešku ulogu u programima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a on, Vukovar i Slavonski Brod svakako su najznačajnije hrvatske riječne luke. Osobito jer se nalaze na europskom koridoru koji uključuje i Dunav i njegove pritoke. Prema planovima Lučke uprave Osijek, postoji mogućnost sufinanciranja projekata iz europskih fondova, što je pohvalno. To treba učiniti ponajprije kroz razvoj teretnog prometa, a potom i putničkog i turističkog, što dokazuje i sve veći broj kruzera u tim lukama. Do 2020. godine Osijek će se sigurno razviti u smjeru malog regionalnog riječnog čvorišta.