ĐAKOVO – Jesenska sjetva 2014., osim što radno uvodi u novu proizvodnu, 2015. godinu, poljoprivrednike stavlja pred niz noviteta vezanih uz plaćanja, pa, uz ono osnovno, slijede i dodatna prava – zelena plaćanja. Za njihovo ostvarenje moraju uzeti u obzir nove uvjete i ispuniti ih. Iako je riječ o novinama, brojni seljaci već uvelike, pazeći na plodored, odabirom kultura i dr., nastoje udovoljiti ostvarenju tih prava, ali i 'tipkaju' po kalkulatoru. Jer, u konačnici, uz osnovna, sa zelenim plaćanjima ukupna svota može narasti na više tisuća kuna. Naime, zbog usklađivanja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, uvodi se novi sustav potpora koji drži do ekologije pa je na seljacima da mudro planiraju sjetvu. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je upute za ostvarenje prava, a informator na terenu je Savjetodavna služba. “I na poljoprivrednim udrugama, od HPK nadalje, odgovornost je da informiraju svoje članstvo o tim pravima”, poručuje glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Miroslav Kuskunović.

Iznos zelenog plaćanja ovisit će o vrijednosti osnovnog prava na plaćanja. Uvjeti za to su, uz ostalo, raznolikost usjeva i ekološki značajna površina (EZP) na poljoprivrednom gospodarstvu (PG) te održavanje postojećih trajnih travnjaka. Mjera plodoreda odnosi se samo na oranice, no ako je ona manja od deset hektara, poljoprivrednik nije obvezan u smislu zelenog plaćanja imati više kultura. Ako ima od 10 do 30 hektara – na tim oranicama moraju biti zasijana bar dva različita usjeva, s tim da glavni ne smije zauzimati više od 75 posto tih oranica; oni s više od 30 hektara moraju sijati bar tri usjeva, a glavni ne smije zauzimati više od 75 posto oranica, dok dva glavna zajedno ne smiju zauzimati više do 95 posto zemljišta, upućuje Ministarstvo poljoprivrede. Iznimka od obveze raznolikosti usjeva su PG-ovi koji na više od 75 posto oranica imaju proizvodnju trava/druge zeljaste krme, ugar ili kombinaciju toga, uz uvjet da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.

- Zasigurno 99 posto poljoprivrednika ispunjava uvjete o plodoredu jer u prosjeku sijemo 3-5 kultura - optimističan je predsjednik HPK Matija Brlošić. Dodaje, u nas je malih PG-ova oko 72.000, srednjih 15.000, a velikih 8500. Uz plodored, on ističe i važnost uvjeta kao što je EZP, a ta se mjera odnosi samo na oranice. Ako je ukupna površina oranica PG-a manja od 15 hektara, poljoprivrednik nije obvezan imati EZP, a ako je veća od toga, treba osigurati da je od 1. siječnja 2015. najmanje pet posto površine oranica EZP – živica, izolirano stablo, šumarak, drvored, jezerce, lokva, bara, suhozid… Konkretno, PG sa, npr., 100 hektara oranica treba imati bar pet hektara EZP.

– Poljoprivrednici će se morati naučiti pridržavati EZP-a. Dolazi nam dosta promjena i, uz njihovo praćenje i dobro planiranje, sva se ta, kao i druga prava mogu ostvariti i u konačnici financijski osjetiti kroz više tisuća kuna po hektaru koji nosi pravo, sve se 'lijepi' uz hektar - kaže Brlošić.

Informiranje na terenu tek predstoji. Poljoprivrednik Mario Milušić iz Piškorevaca, kaže, nije čuo za zeleno plaćanje i kako ga ostvariti.

- Ovih dana bio sam u velikom poslu pa sam bio okupiran time, no svakako sam zainteresiran za mogućnosti koje ta prava nude, a neke uvjete već i zadovoljavam poput vođenja računa o plodoredu - kaže Milušić, dodajući da će se o novinama raspitati u Komori.

Dakako, pitanje svih pitanja jest koliko se s ovim pravima po hektaru može dobiti. Na temelju osnovnog plaćanja, projekcije govore da to treba biti 189 eura/ha, a na temelju zelenog plaćanja da je to dodatnih 78 eura. Tu je i dodatna mogućnost za mlade poljoprivrednike do 40 godina (još 47 eura) koji prvi put osnivaju PG ili su ga osnovali u posljednjih pet godina, koji će moći ostvariti dodatna plaćanja za prvih 25 hektara u iznosu od 25 posto prosječnog nacionalnog plaćanja po hektaru u maksimalno pet godina. Potom, tu je i mogućnost za 136 eura u slučaju prvih hektara u obradi… Na snazi i dalje ostaju proizvodno vezana plaćanja, i to za mliječne krave, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze te šećernu repu, voće i povrće te proteinske kulture. O svemu će poljoprivrednici detaljno biti informirani i na predavanjima i pisanim materijalom, a upute na svojim stranicama donose Ministarstvo i Savjetodavna služba.