Regija
SKUP O STRUJI I TOPLINI IZ ŠUME I POLJA

Šumska biomasa mogla bi se povećati
na 3,3 milijuna kubičnih metara
Objavljeno 6. rujna, 2014.
Od Vlade RH očekuje se da segment obnovljivih izvora energije uredi poticajnim sustavom

Vezani članci

DANAS SVEČANO OTVORENJE FESTIVALA

Od natjecanja sjekača, sajma obrtnika, do kuhanja čobanca

NAŠICE - U dvorani Emaus franjevačkog samostana u Našicama jučer je održan znanstveno-stručni skup o mogućnostima uporabe obnovljivih sirovina kao energenata sadašnjosti i budućnosti. Težište ovogodišnjeg skupa bilo je na proizvodnji električne i toplinske energije iz šume i polja, a cilj podizanje svijesti i razmjena iskustva o mogućnostima i prednostima korištenja obnovljivih izvora energije.

Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović, pozdravljajući sudionike skupa, uz ostalo, istaknuo je kako se nada da će se ulaganjem u obnovljive izvore energije i razmjenom iskustava sa Svjetskom i Austrijskom udrugom za biomasu stvoriti pretpostavke za izlazak Hrvatske iz nezavidne gospodarske situacije stvaranjem novih “zelenih” radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu, a članstvom u Europskoj uniji omogućeno joj je korištenje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova za razna ulaganja. Dundović je zaključio da je važno da i hrvatska Vlada spozna značaj obnovljivih izvora energije i uredi to područje poticajnim sustavom.

- Nadam se da će Vlada do kraja 2014. godine donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske energije iz biomase, Sunčeve i geotermalne energije, kao što je 2007. donijela i tarifni sustav, i tako omogućiti korištenje raspoloživih hrvatskih potencijala obnovljivih izvora energije povećanjem šumske biomase na 3,3 milijuna kubika, ostatka iz drvne industrije 800.000 tona i poljoprivredne biomase s oko 300.000 hektara oranica – rekao je Josip Dundović, dodajući kako u Strategiji energetskog razvoja prednost treba dati domaćim obnovljivim izvorima u odnosu na fosilna i nuklearna goriva, kao što je to slučaj u energetskim općinam Güssing i Mureck u Austriji.

O raspoloživoj šumskoj biomasi i višegodišnjim ugovorima govorio je Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, istaknuvši kako su potencijali jako veliki, a iskoristivost relativno slaba. Prema njegovim riječima, količina biomase u energetskoj potrošnji Hrvatske sljedećih godina trebala bi se povećati i postati bitan dio energetske proizvodnje, posebno u proizvodnji električne energije.

Pomoćnik ministra za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Domagoj Križaj, koji je i otvorio skup, izjavio je da je ovaj znanstveno-stručni skup iznimno značajan za cijelu državu i da Hrvatska mora više koristiti obnovljive izvore energije. Glavni problem vidi u tome što u Hrvatskoj nije razvijena svijest o upotrebi obnovljivih izvora energije, dok u energetskoj budućnosti Europe oni imaju sve veću ulogu, ali i u kompliciranom hrvatskom zakonodavstvu. Temeljni zahtjevi koje Europa postavlja do 2020. sadrže udjel 20 posto obnovljive energije u proizvodnji električne energije te 30 posto u proizvodnji toplinske energije.

- U Hrvatskoj nam predstoji pojednostavljenje zakonskih propisa i podizanje svijesti o značaju obnovljivih izvora energije – zaključio je Križaj.

Skup su pozdravili i fra Zoran Bibić, gvardijan Franjevačkog samostana u Našicama, Krešimir Žagar, gradonačelnik Našica, i Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu.

Skupu su nazočili brojni stručnjaci iz Hrvatske i Austrije, a govorilo se o politici poticanja i modelima financiranja, projektima u Hrvatskoj na poljoprivrednu biomasu i šumsku biomasu te suradnji Austrije i Hrvatske. O austrijskim iskustvima i perspektivama korištenja topline i struje iz šume i polja, zanimljiva su predavanja održali Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu, Horst Jauschnegg, predsjednik Austrijske udruge za biomasu te Franz Jandrisits.

Organizatori su bili Hrvatska udruga za biomasu, Hrvatske šume, Grupacija za biomasu, Grupacija za bioplin i Ogranak Matice hrvatske u Našicama u suradnji sa Svjetskom udrugom za biomasu, Europskom udrugom za biomasu, Austrijskom udrugom za biomasu, Europskim centrom za obnovljivu energiju, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Nexe grupom.

Snježana FRIDL
Drvne zalihe iznose 398 milijuna kubika

Izneseni podaci govore da ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,688.687 hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Od toga je 2,106.917 hektara u vlasništvu RH, dok je 581.770 hektara u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Važećom šumsko gospodarskom osnovom područja utvrđeno je da je drvna zaliha u Republici Hrvatskoj 398 milijuna kubika, od čega je 302 milijuna kubika u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, nešto više od 78 milijuna kubika je u šumama privatnih šumoposjednika i 17 milijuna kubika u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti.

Josip Dundović

predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

Ulaganjem u obnovljive izvore energije stvaraju se i nova radna mjesta

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike