I dok potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić uporno tvrdi kako će Hrvatska povući više novca iz EU fondova od iznosa koji će uplatiti za članarinu, demantiraju ga konkretni podaci Hrvatske narodne banke, u kojoj su izračunali da ćemo u prve četiri godine članstva biti u minusu od 16 milijardi kuna.

Koji je razlog što je Hrvatska toliko nepripremljena ušla u Europsku uniju? Predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, dr. Stjepan Ribić, drži da je ulazak u Uniju sredinom prošle godine bio potpuno promašen, posebice zbog toga što je s krajem 2013. završavalo jedno financijsko razdoblje EU, u kojemu je sav novac, na koji Hrvatska računa, bio raspoređen.

- To je kao da ste upisali prvi razred osnovne škole na kraju školske godine, kada svi drugi imaju zaključene ocjene - slikovito objašnjava Ribić, navodeći da smo u EU trebali ući 1. siječnja ove godine, kada je i počelo novo sedmogodišnje financijsko razdoblje, koje traje do 2020. godine.

Europska unija funkcionira na temelju strateških dokumenata, a Hrvatska je imala te dokumente za pretpristupno razdoblje od 2007. do 2013. godine, podsjeća Ribić. Nakon ulaska u EU,d 1. srpnja 2013., Hrvatska je za tih šest mjeseci morala donijeti nove strategije i nove operativne programe, sada za strukturne fondove. Sva ministarstva su, podsjeća on, pripremajući dokumentaciju za tih šest mjeseci utrošila ogromnu energiju a da pri tome nisu uspjela pripremiti strategiju za novo financijsko razdoblje, koje je nastupilo ove godine. Drugim riječima, hrvatska Vlada nije omogućila značajniji dotok novca iz EU-a, a time i veći opseg investicija u zemlji.

- Europska unija nudi mogućnosti i jedino što je sigurno, to je obveza članica da plaćaju članarinu Uniji. Godišnje nas ta obveza stoji oko 500 milijuna eura, odnosno od 3,6 do četiri milijarde kuna. EU ne financira ideje, nego konkretne projekte. Koliko ćemo istovremeno novca povući iz EU-a, ovisi o našoj spremnosti i pripremljenim projektima, a Hrvatska nije spremna iz strukturnih fondova povući predviđenih 8,1 milijardu eura do 2020. godine. Da bismo to mogli, Hrvatska bi morala imati pripremljene projekte u vrijednosti od 16,2 milijarde eura, s obzirom na to da u EU ne mogu “proći” svi ponuđeni projekti. Za te projekte samo dokumentacija stoji od tri do pet posto njihove vrijednosti, znači oko 800 milijuna eura. A u državnom proračunu za pripremu projekata navedena je stavka od - deset milijuna eura godišnje - upozorava Ribić.

Naglašava kako je taj iznos zabrinjavajući i zbog činjenice što je Hrvatska vrlo centralizirana zemlja te da lokalna samouprava često ovisi o raznim oblicima financijske pomoći iz državne blagajne, što znači da će novca i za projekte lokalne samouprave biti premalo.