Hrvatska ima najsporiji internet u Europskoj uniji s prosječnom brzinom od samo 7,3 megabita u sekundi.

Da stvar bude gora, brži internet imaju sve zemlje u regiji, osim Crne Gore (6,67 Mbps). Brzine u BiH (7,89 Mbps), Albaniji (7,45 Mbps) i Srbiji (8,93 Mbps) tek su nešto više od brzine u Hrvatskoj, no ističe se Makedonija s 14,25 Mbps. Prosjek Europske unije je 26,3 Mbps za download i 8,9 Mbps za upload podataka.

Iako je po mnogočemu daleko iza Hrvatske, po prosječnoj brzini interneta Rumunjska je prva u EU-u. U Bukureštu se surfa brzinom od čak 74,58 Mbps, odnosno, 55,67 Mbps prosječno za cijelu zemlju. Brzinama iznad 40 Mbps mogu se pohvaliti građani Nizozemske, Švedske i Litve, a podatke brže od 30 Mbps skidaju Latvijci, Danci, Luksemburžani, Belgijci, Mađari, Bugari, Francuzi i Česi.

Najmanje tri puta brži internet od Hrvatske imaju Slovenija, Poljska, Malta, Austrija, Slovačka, Portugal, Estonija, Njemačka, Španjolska, Finska i Velika Britanija, a vrlo blizu je i Irska. Nisku prosječnu brzinu interneta, ali ipak višu od Hrvatske, imaju Italija (8,73), Grčka (8,87) te Cipar (9,85).

S kim se po brzini interneta Hrvatska u svijetu može uspoređivati? Možda s Tadžikistanom, Kirgistanom, Mongolijom ili Armenijom? Ne! Njihov je internet gotovo dvostruko brži. Uz bok Hrvatskoj su Azerbajdžan, Zimbabve i Etiopija!

Studija State of the Internet koju je provela američka kompanija Akamai Tech iz Massachusettsa pokazala je da ništa bolje ne stojimo ni s brzinom interneta na mobilnim uređajima. U Hrvatskoj korisnici mobilnog interneta surfaju brzinom od 2,2 megabita u sekundi, gotovo tri puta sporije nego u, primjerice, Austriji. Prema istraživanju tvrtke Akamai, Hrvatska je u rangu Indonezije, Kazahstana i Irana (2 Mbps) te Malezije i Šri Lanke (2,3 Mbps). Rekorder je Južna Koreja s 14,7 Mbps pri korištenju interneta na tabletu ili pametnom mobitelu. Relativno svježe istraživanju specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije ITU (International Telecommunication Union) pokazuje da su cijene mobilnog interneta u Hrvatskoj u rangu s brzinama. U referentnoj kategoriji “koliko dolara za 500 mb” vidljivo je da za tu količinu podataka u prosjeku plaćamo 71 kunu, Slovenci 103 kune, a Mađari 84 kune.

Komentirajući ove prilično porazne podatke za Hrvatsku, Dražen Tomić, ICT stručnjak i glavni urednik portala ICTbusiness.info i ICTbusiness TV kaže kako kada je riječ o brzini interneta nije dovoljno samo mjeriti brzine u velikim gradovima, već na cjelokupnom području, podsjećajući da stoga HAKOM kao domaći regulator i potiče izgradnju telekom infrastrukture u ruralnim područjima. Napominje i to da samo brzina nije važna ako ne postoje usluge koje će se koristiti tom infrastrukturom.

- Iznajmljivanje telekom infrastrukture, odnosno trajnih, najčešće optičkih veza, za mnoge tvrtke preskupo i tu je možda i najveći problem kada govorimo o gospodarstvu. Ipak tvrtke se odlučuju, ako im je to zbog posla potrebno i to domaći telekomi imaju u ponudi, tako da postoje rješenja i za gospodarstvo i kućanstva. U Europskoj uniji tako, prema nekim procjenama, čak 25 posto rasta BDP-a i 40 posto rasta produktivnosti rezultat je upotrebe informatičko-komunikacijskih tehnologija i osobito širokopojasnog interneta, zaključuje Tomić.