SLAVONSKI BROD/KRUŠEVICA – Kako riješiti problem usitnjenih gospodarstava, smanjiti troškove proizvodnje i biti konkurentniji na EU tržištu, tema je susreta hrvatskih proizvođača voća održanog na imanju Branka Brankovića, u Kruševici. Oživotvorenje udruživanja ide teško, a voćari se žale da su prepušteni sami sebi, zamjerajući resornom ministrastvu i poljoprivrednim agencijama zbog nepravovremenih reakcija.

- Došli smo do zida i dalje bez udruživanja nećemo moći. Mislim da je ministarstvo za to trebalo i ranije dati okvir. Posljedica stihijske sadnje voćnjaka sad je vađenje malih nasada, a veliki nasadi ostali su nezavršeni projekti - kaže Branković.

- Uz zaštitne mreže za ostatak površina trebamo i sustav za navodnjavanje kap po kap, a kad govorimo o EU potporama, prve možemo očekivati 2016. godine. U međuvremenu ulagati moramo. Ako se ne udružimo nas više neće biti - zaključuje. Sustav udruživanja podržava i Anđelko Dobročinac iz Tovarnika.

- Mi smo sitni, udruživati se moramo, troškovi su tada manji. Vani su to prošli, a imaju i bolju infrastrukturu kada je u pitanju država. Mi moramo biti u voćnjaku i brinuti se da uzgojimo kvalitetno, a država nas je trebala natjerati da se udružimo. Vani država skrbi o proizvođačima, a ovdje ima maćehinski odnos - kaže on.

Slično razmišlja i Pero Marić, iz Virovitice, koji udruživanje zagovara već desetak godina, no postoji averzija prema zadrugarstvu. Zbog toga bi se, ocjenjuje, više trebala uključiti država, Ministarstvo poljoprivrede i lokalne strukture.

- Svi su nakon ulaska u EU od nas digli ruke. Ostavljeni smo da se snalazimo na tržištu kako znamo. Zakonski uvjeti bili su postavljeni za velike sustave poput Agrokora, Fragarije... Bačeni smo među one koji su tu godinama i imaju veliku i uhodanu proizvodnju kojoj teško možemo konkurirati - smatra i izražava sumnju u skoro povlačenje potpora EU kroz ruralni razvoj. Važnosti udruživanja voćara svjestan je i Ante Plivelić, vlasnik tvrtke Gomolava, iz Šarampova koja raspolaže s hladnjačama kapaciteta 6.000 tona. Voćarima je ponudio partnerstvo za zakup skladišnih kapaciteta koje planira povećati kako bi se s domaćim voćarima obranio od inozemne konkurencije.

- Hrvatskoj nedostaje hladnjača kapaciteta 300.000 tona. Dio komora proizvođači trebaju sagraditi uz voćnjake, a dio uroda smjestiti kod sustava kao što je naša tvrtka - kaže Plivelić, nudeći skladištenje po europskim cijenama. No, moraju imati proizvodnju koja će sebe održavati, a prosječna hrvatska proizvodnja od 15 tona po hektaru nerentabilna je.

- Bez potpora ne mogu se boriti ravnopravno s konkurencijom iz ostatka EU koja te potpore koristi - naglašava.

Zabrinjava ih loš rasplet napetosti između EU i Rusije - velikog tržišta jabuka. Uvede li Rusija embargo voćarima iz EU, cijene će drastično pasti, a problemi narasti.M.Radošević