Premda je općeniti zaključak da je u Londonu strašno skupo, počevši od prijevoza, restorana pa nadalje, ipak ne morate biti Richard Branson (engleski biznismen) da biste u njemu uživali.

London nudi obilje sadržaja, toliko raznolikosti, znamenitosti koje možete obići, a da ne potrošite ni jednu funtu. Istina, neke od atrakcija nisu besplatne, ali isplati se žrtvovati oko dvadesetak funti kako bi doživljaj bio potpun. No, budući da je grad golem, možete ga obilaziti i šetajući, a kojim god smjerom krenete, nećete biti razočarani. U svakoj ulici, na svakom trgu naći ćete nešto novo, nešto interesantno što će vas oduševiti i taman kad budete pomislili da je to vrhunac, London će vam opet otkriti neki svoj skriveni kutak i ponuditi neke nove užitke.

Kad stignete iz Osijeka (Slavonije i Baranje, recimo) možda bi bilo najbolje da krenete od jedne od najpopularnijih znamenitosti - glasovitog Big Bena, smještenog na sjevernoj strani Parlamenta, odnosno Westminsterske palače. Taj naziv koristi se i za sat i za toranj, iako je to zapravo ime najvećeg zvona u 96 metara visokom tornju. Pravo ime sata je The Great Clock of Westmister, dok je toranj preimenovan u Elizabetin toranj u sklopu obilježavanja dijamantnog jubileja kraljičine vladavine. U neposrednoj blizini Big Bena je i Westminster Abbey, crkva u kojoj su okrunjeni gotovo svi engleski kraljevi i kraljice te Westminsterska katedrala, najveća rimokatolička crkva u Velikoj Britaniji.

Sve te građevine, odnosno cijeli City of Westminster koji i danas funkcionira kao zasebna gradska četvrt sa statusom grada unutar samog Londona, najbolje ćete vidjeti ako prijeđete preko Temze na njezinu južnu stranu i čuvenim kotačem London Eye, vinete se u visine. To je još jedna londonska atrakcija, otvorena u sklopu obilježavanja novog milenija, o čijoj popularnosti najbolje govori podatak da je samo u prve dvije godine otkako je kotač profunkcionirao, njime se provozalo čak 8,5 milijuna ljudi. Jedna rotacija traje 30 minuta, a kapsule se kreću brzinom od 0,9 kilometara na sat, što omogućava da se “putnici” ukrcaju i iskrcaju bez zaustavljanja kotača.

Inače, osim kotača, koji već sam po sebi fascinira činjenicom da u 32 kapsule, od kojih svaka teži čak 10 tona, ukupno stane 800 ljudi, posjetitelje oduševljava i 3D film kombiniran sa spektakularnim efektima vjetra, mjehurića i drugih efekata, ali i potpuno novo, revolucionarno 4D iskustvo. Za taj doživljaj platit ćete oko 24 funte, ovisno o načinu kupovine karte, ali svakako će vas jeftinije doći ako uz London Eye povežete i neke druge obilaske, primjerice Aquariuma i vožnju Temzom, za što je karta onda 38 funti.

Ako se ipak ne odlučite na vožnju rijekom, možete nastaviti započetu šetnju južnom obalom Temze prema istoku, duž lijepo uređene šetnice. Tako ćete stići do Tate Moderna, nacionalne galerije suvremene umjetnosti, smještene u nekadašnjoj elektrani. Prepoznatljiva duguljasta zgrada od opeke s četvrtastim dimnjakom, u svojim “krilima” skriva djela brojnih umjetnika. Jedan od najupečatljivijih prostora svakako je onaj gdje su nekad bile turbine (Hala turbina). Prostor je visok pet katova i ima 3400 četvornih metara, a u njemu se izlažu veliki, posebno naručeni radovi. Ulaz u galeriju je besplatan, a plaćaju se samo neki posebni postavi.

Nastavite li šetnicom, proći ćete pored Shakespeareovog kazališta The Globe, umirovljenog ratnog broda HMS “Belfast”, a tom stranom možete stići sve do London bridga, i dalje do Tower bridga. Odlučite li ipak kod Tate moderna zastati, pogled preko Milenijskog mosta past će vam na prekrasnu golemu kupolu najpoznatije engleske crkve, katedrale svetog Pavla. Poseban efekt ponudi ponekad i sama priroda, jer u poslijepodnevnim satima, dok je Tate Modern u sjeni, suprotna je strana okupana sunčevim zrakama pa se cijela katedrala doima zlatnom. Za stvaranje ovog remek-djela svjetske arhitekture arhitektu Christopheru Wrenu trebalo je 40 godina rada! To je prva katedrala engleske protestantske crkve, a sagrađena je na mjestu srednjovjekovne katedrale koja je uništena u “Velikom požaru”. Uz dva zvonika, ljepoti crkve sasvim sigurno najviše pridonosi njezina poznata kupola, visoka 111 metara i teška 65 tisuća tona, što je čini jednom od najvećih, poslije Michelangelove kupole sv. Petra u Rimu. Na vrhu kupole nalazi se Zlatna galerija (Gold Gallery), s čijih se 85 metara visine izvrsno vidi cijeli grad. Ispod nje je Kamena galerija (Stone Gallery) i “Šaptajuća galerija” (Whispering Gallery), koja je upravo zbog izvrsne akustitke zaslužila to ime. Svakako žrtvujte oko 16 funti za ulaznicu kako biste razgledali unutrašnjost crkve u kojoj su se odvijale brojne važne službe, pokopi slavnih osoba poput sir Winstona Churchilla i Margaret Thatcher, kao i najpoznatije vjenčanje, ono princa Charlesa i Lady Diane.

Nedaleko od katedrale, na istoj strani rijeke, nalazi se još jedno poznato djelo ovog arhitekta, The Monument, spomenik “Velikom požaru” iz 1666. godine. U sjećanje na taj katastrofalni događaj, Wren je postavio dorski stup visok 61 metar, što je točna udaljenost od spomenika do pekare u kojoj je izbio požar. Do vrha vodi 311 stepenica, a kako je riječ o vrlo uskom prostoru koji vam ne ostavlja mjesta za odmor, dolazak do vrha nije nimalo jednostavan. Ipak, vaš trud će biti nagrađen ne samo zasluženim panoramnim pogledom na grad, nego i diplomom koja će dokazati vaš dolazak na promatračnicu. Prednost The Monumenta je najviše u cijeni, jer za samo tri funte možete uživati u prekrasnom pogledu, držeći svoju diplomu u rukama.

Pretpostavljam da nikako nećete propustiti priliku otići do Towera, poznate utvrde, zatvora i mučilišta, gdje će vas podsjetiti na bogatu britansku prošlost, kao i do Tower bridgea, najpoznatijeg londonskog mosta. Prepoznatljive simbole Londona svakako trebate vidjeti i noću, kada su u svom punom sjaju. No, pozornost bih vam skrenula na nama ne tako poznati muzej u blizini katedrale svetog Pavla. Riječ je o Soane muzeju, na Holbornu, u kojem se nalaze zbirke različitih knjiga, slika, skulptura, maketa, namještaja..., za razliku od ostalih velikih muzeja i galerija koji su bazirani gotovo na samo jednu vrstu umjetničkog djela. Nastao je tako što je neoklasični arhitekt Sir John Soan svoj dom spojio s još dvije kuće u nizu, te svojim jedinstvenim projektantskim rješenjima stvorio prostor za 30 tisuća izložaka. “Kao arhitekt Soan je bio vrlo praktičan i nastojao je taj prostor učiniti što funkcionalnijim. Tako Galerija slika ima zidove poput velike vitrine, što omogućava postav gotovo tri puta većeg broja slika nego što bi inače stalo u tako mali prostor”, objasnio mi je Sarajlija Darko Leko, jedan od voditelja, koji je nakon završenog fakulteta Povijesti umjetnosti i arhitekture na Birkbecku, svoje znanje i ljubav prema umjetnosti dobio priliku iskazati i na radnom mjestu. U obilasku muzeja, Darko mi je otkrio još neke “tajne” muzeja i zbirki koje sadrži, no to ostavljam da otkrijete sami. Ulaz u muzej je besplatan, ali kako je riječ o vrlo malom muzeju, pušta se po 80-ak ljudi unutra pa se često ispred muzeja stvori red. Osim toga, tu su još neka pravila: ženske ručne torbe moraju biti u plastičnim vrećicama koje dobijete na ulazu i - nema fotografiranja unutra. Sve su to sitnice kojima se štite izlošci, ali će vam se sigurno isplatiti zaviriti na ovo jedinstveno mjesto.

A kad je riječ o muzejima, neizostavan je i obilazak Britanskog muzeja (British Museuma), jednog od najvećih i najbogatijih svjetskih muzeja. Njegove kolekcije broje čak sedam milijuna kataloških jedinica, a pod krovom zgrade Montag House zajedno su i nacionalni muzej starina i nacionalna knjižnica, što ovaj muzej čini jedinstvenim u svijetu. Ulaz je slobodan, osim ako se ne odlučite otići na izlozbu “Vikinzi”, koja je otvorena do kolovoza. Za nju ćete morati kupiti ulaznicu.

I još jedan istaknuti muzej koji svakako trebate posjetiti, a za koji je ulaz također slobodan, jest Prirodoslovni muzej u južnom Kensingtonu. Jedna od najljepših muzejskih zgrada u Londonu sagrađena je na mjestu zgrade Međunarodne izložbe, koju su nazivali “najružnijom zgradom ikada u Londonu”.

Apsurdno je što je na natjecanju za gradnju nove zgrade Prirodoslovnog muzeja (Natural History Museuma) pobijedio upravo arhitekt “najružnije zgrade” - Francis Fowke. No, kako je preminuo prije početka gradnje, projekt je preuzeo mladi arhitekt Alfred Waterhouse i umjesto renesanse odabrao njemačku romaniku pa je zgrada zasluženo dobila naziv najljepše.

Već pri samom ulazu zapanjit će vas kostur dinosaura diplodocusa, u središnjem dijelu zgrade. Najpopularniji dio upravo je Galerija dinosaura, gdje su izloženi različiti kosturi i modeli dinosaura, a među njima i poznatog T-Rexa (Tiranosaura).

Ako ste se umorili od obilazaka londonskih znamenitosti, od Buckinghamske palače pješice vrlo brzo stignete do Picadilly Circusa iz kojeg se uključujete u Regent street i Oxford street, dvije najatraktivnije ulice za šopingholičare. Pa i ako to niste, sigurno će vam za promjenu dobro doći opušteno razgledavanje samo izloga...