Objavljeno 29. srpnja, 2014.
Pretili Hrvati žive tako da na poslu sjede i gledaju u računalo, kod kuće sjede, jedu i gledaju TV...
Vezani članci
DISKRIMINACIJA DEBELIH OSOBA
Više od polovine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili su pretili, a najveći rast težine zabilježen je među mladima.
No, posebno zabrinjava podatak kako su Hrvati kao nacija u odnosu na situaciju prije četiri godine - još deblji. Pokazalo je to istraživanja Gfk instituta prema kojemu je čak 56 posto građana RH imalo prekomjernu težinu, ili je bilo pretilo.
Prosječni BMI (indeks tjelesne mase koji se koristi kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe, omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima) je 2010. godine bio na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primijećen je u skupinama mladih (15 do 35 godina). Nutricionisti upozoravaju - za sve je kriv stil života koji su ljudi postupno usvajali kroz protekla tri desetljeća.
- Proces debljanja Hrvata kao nacije započeo je prije 20 do 30 godina, kada su zahtjevi na radnim mjestima i očekivanja poslodavaca počeli bivati sve veći. Tada se krenulo s lošom praksom preskakanja obroka te se do danas uvriježila jako loša praksa uzimanja samo jednog ili maksimalno dva preobilna obroka u danu. Uz to, pogoršavala se financijska situacija sve većeg broja građana, odnosno sve si je manje njih moglo priuštiti zdravu hranu. I za kraj, intenzivno je populaciju zahvaćao sjedilački način života tako da danas oni koji imaju problem pretilosti žive tako da na poslu sjede i gledaju u računalo, kod kuće sjede, jedu i gledaju televizor, a put od kuće do posla i natrag prelaze isključivo automobilom - objašnjava natricionistica iz Nutricionističkog savjetovališta “Balans” Andrea Gvozdanović.
Dodaje kako su problemu pretilosti žene izložene više nego muškarci s obzirom na imperativ “savršenosti” koji im se nameće. U konstantnoj borbi da budu što bolje radnice, majke, supruge i brižna djeca svojim starim roditeljima, sve više žena zaboravljaju na svoje zdravlje, a kamoli da nešto poduzmu po pitanju nagomilanih kilograma, kaže nutricionistica.
Gfk istraživanje pokazuje i da je tijekom jeseni i zime 24 posto građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine, odnosno svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu. Samostalno vježbanje kod kuće, ili u prirodi, češći je izbor od odlaska na fitness, u teretane i slično. Manji se broj odlučuje za lijekove, preparate ili prehrambene proizvode za smanjenje težine. Iz Nutricionističkog savjetovališta kažu kako ovi podatci ukazuju na dva različita trenda. “S jedne strane svakako je negativno što polovina pretilih osoba u Hrvatskoj uopće ne pokušavaju riješiti svoj problem. S druge strane, pohvalno je to što oni koji imaju ozbiljnu nakanu normalizirati tjelesnu težinu to čine prilagodbom prehrane i vježbanjem, s obzirom na to da su razni “čarobni” napitci i pilule za mršavljenje izuzetno opasni”, zaključuje nutricionistica Gvozdanović.
Ivana SOLAR
LJEPOTA JE GLAVNI MOTIVATOR
Istraživanje Gfk instituta o pretilosti ukazalo je kako je građane u akciju mršavljenja najčešće pokretala želja za ljepšim izgledom i boljim zdravljem (njih 75 posto od onih koji su nešto poduzeli da smanje težinu), ali nerijetko i teškoće koje im je u svakodnevnim aktivnostima (23 posto), ili u obavljanju posla (9 posto) prouzročila prekomjerna težina.
DEBELA EUROPA
Često se može čuti da pretilost poprima razmjere globalne epidemije, čemu u prilog idu i podaci OECD-a prema kojima svaki drugi stanovnik Europske unije ima prekomjernu težinu, ili je pretio. U mnogim se europskim zemljama udio pretilih u populaciji kroz posljednjih 20 godina udvostručio. U veljači je Svjetska zdravstvena organizacija objavila izvješće o pretilosti u 53 europske zemlje sa zaključkom kako je u Europi pretilo 27 posto trinaestogodišnjaka i 33 posto jedanaestogodišnje djece. Pretilost kod jedanaestogodišnjaka najveća je u Grčkoj, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj, a najmanja u Švicarskoj i Nizozemskoj, navodi se u izvješću. Svjetska zdravstvena organizacija ovo je prilikom za pretilost optužila kombinaciju tjelesne neaktivnosti i kulture koja potiče jeftinu hranu bogatu mašću, šećerom i soli.
Savjeti
l Aktivno vježbanje 2 do 3 puta tjedno
l Pet obroka dnevno (3 glavna i 2 međuobroka)
l Obroci bazirani na svježem voću, povrću i cjelovitim žitaricama
l Konzumacija tijesta, riže i krumpira jednom tjedno