Odluči li sud Europske unije u Luxembourgu da pretilost postaje kategorija invalidnosti, direktiva o jednakosti u području zapošljavanja i rada koja, među ostalim, zabranjuje diskriminaciju radnika na temelju invalidnosti, počet će se odnositi i na sve zaposlenike kojima je dijagnosticirana pretilost.

Ishod ovog slučaja mogao bi imati dalekosežne posljedice na tržište rada u Europskoj uniji jer bi redefiniranje pretilosti na ovakav način moglo pred poslodavce postaviti nove obveze, primjerice, u pogledu prilagodbe radnog mjesta, ali i, prije svega, spriječiti ih da pojedine zaposlenike zbog njihove težine tretiraju nepovoljnije u odnosu na ostale. Recimo kako je razjašnjenje europskog zakonodavstva zatražio danski sud u slučaju jednog danskog državljanina, odgojitelja u vrtiću, koji je nakon 15 godina rada dobio otkaz uz objašnjenje da je smanjen broj djece. No, sumnjajući da je pravi razlog njegova težina, pokrenuo je sudski proces protiv bivšeg poslodavca, lokalnih vlasti, a njegov slučaj završio je sada pred sudom EU-a.

S obzirom na to da Hrvatska spada u prvih pet zemlja Europe po broju pretilih osoba, ovakva odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice i na hrvatsko tržište rada. Naime, prekomjernu tjelesnu masu ima više od 60 posto muškaraca i 50 posto žena, što Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s vrlo visokom prevalencijom prekomjerne tjelesne mase s otprilike podjednako zastupljenim spolovima. Usporedbe radi, u Sloveniji je niži udio pretilih i među muškarcima (16,5%) i među ženama (13,8%). Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac nedavno je istaknuo kako su stanovnici Hrvatske sve deblji, pa smo trenutačno među prvih pet najdebljih nacija u Europi. No, zanimljivo je da Slavonci nisu najdeblji stanovnici Hrvatske, nego istraživanja pokazuju kako je najviše pretilih u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj.

- Više zemalja već je započelo program suzbijanja pretilosti, a i mi smo donijeli određeni program. No, problem je što se kod nas rezultati još ne vide, pa Hrvatska nikako ne smanjuje broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti koje su prvi uzročnik smrtnosti, a zapadne zemlje to su aktivnim programima uspjele sniziti. Upravo su kardiovaskularne bolesti posljedica i prekomjerne težine i nezdrave prehrane - napominje dr. Tibor Santo iz osječkog ZZJZ-a.

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost te s njima povezani zdravstveni problemi imaju značajan ekonomski utjecaj na zdravstvene sustave i medicinske troškove povezane s prekomjernom masom i pretilosti, prouzročuju izravne i neizravne troškove – izravni medicinski troškovi mogu uključivati preventivne, dijagnostičke i usluge vezane uz liječenje pretilosti, a neizravno troškovi se odnose na gubitak prihoda od smanjene produktivnosti ljudi, ograničene aktivnosti, bolovanja (10 do 15% ukupnih zdravstvenih troškova razvijenih zemalja potrošeni na liječenje dijabetesa tipa 2). Primjerice, za liječenje dijabetesa tipa 2 u Hrvatskoj se godišnje troši 2,5 milijuna kuna. Zanimljivo je i da je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić još nedavno predlagao porez na debljinu. Takav bi zakon bio sastavljen prema uzoru na ostale europske države koje troškove liječenja prilagođavaju pacijentu, ovisno o njegovim životnim navikama. Tako su troškovi liječenja za pušače i alkoholičare povećani u odnosu na ostale pacijente. Kako je EU do sada pokušao različitim mjerama utjecati na smanjenje broja pretilih, postoji bojazan da bi odlukom o proglašavanju pretilosti invalidnošću sud Europske unije mogao poslati poruku kako je pretilost poželjna jer ćete time postati zaštićena skupina. Stoga se sud u Luxembourgu ovim pitanjem našao pred prilično škakljivim zadatkom.