Objavljeno 24. srpnja, 2014.
Prema modelu “Iz divljine u divljinu”, prenijeli su mužjake i ženke koje očekuju mlade
VELIKA - Na području Parka prirode Papuk proteklih je tjedana obavljeno premještanje 100 jedinki ivanjskog rovaša na vrhove Lapjak i Toplička glava u svrhu zaštite vrste od izumiranja.
- Iako nikada ne biste rekli, ali u Hrvatskoj živi i jedna posve nevjerojatna vrsta guštera. On je član tropske porodice skinkova ili rovaša. Velika većina vrsta ove porodice naseljava tropske džungle, pustinje i egzotične otoke, ali ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelii) svoj dom nalazi upravo na području istočne Europe. U Hrvatskoj naseljava samo dva područja veličine nogometnog igrališta: u Parku prirode Papuk i u gradu Iloku – ističe Marijana Kesić, stručna suradnica na projektu u Parku prirode Papuk.
Ova je vrsta usko vezana uz specifična staništa, šumostepe hrasta medunca i crnog jasena, koja su u Hrvatskoj iznimno ugrožena i rijetka. Zbog nedostatka kvalitetnog staništa, ivanjski rovaš je ugrožena vrsta i tijekom posljednjih pet godina Hrvatsko herpetološko društvo i PP Papuk provode projekt očuvanja ove fascinantne vrste. Budući da je populacija na Papuku ograničena na dva vrlo uska područja - na vršnoj zoni planinskih vrhova Turjak i Pliš (iznad Velike) - odlučeno je da se napravi namjerna introdukcija na dva nova planinska vrha gdje se također nalazi pogodno šumo-stepsko stanište, a gdje ivanjski rovaš nikada nije zabilježen. Ova je mjera stručno definirana kao namjerna introdukcija (translokacija) i prvi se put koristi u Hrvatskoj i široj regiji. Raniji slučajevi reintrodukcije risa i dabra u Hrvatskoj odnosili su se na uvođenje novih jedinki na lokalitete gdje su te vrste već od prije bile poznate, ali su zbog različitih razloga nestale. Iako su namjerne introdukcije strogo zabranjene Zakonom o zaštiti prirode, odlučeno je da se jedino ovako radikalnim mjerama može spasiti ova ugrožena vrsta. Pripremljena stručna podloga obuhvaćala je tri moguća modela prijenosa vrste, od kojih je izabran model “Iz divljine u divljinu”, koji obuhvaća prijenos mužjaka i ženki koje očekuju mlade iz jednog staništa u drugo.
- Cilj namjerne introdukcije ivanjskog rovaša na vrhove Lapjak i Toplička glava jest da se poveća broj odvojenih subpopulacija s dvije na četiri i time poveća površina staništa, broj jedinki i zdravlje cijele populacije (genetički fitness). Do sada je postojao visok rizik od katastrofalnih događaja (požar, bolesti itd.) i potencijalna opasnost nestanka staništa veličine samo 1 – 2 hektara i time gotovo cijele populacije ivanjskih rovaša na Papuku. U slučaju s četiri odvojena staništa ovaj je scenarij znatno manje realističan – kaže dr. sc. Dušan Jelić, glavni istraživač iz Hrvatskog herpetološkog društva. (AGM Kruna)
Naseljenje je odobreno zbog ugroženosti vrste iako su namjerne introdukcije zabranjene zakonom
U Hrvatskoj gušterić naseljava samo PP Papuk, i to vrhove Turjaka i Pliša, te Ilok
Naseljavanje se prati pet godina
Budući da je riječ o strogo zaštićenoj i ugroženoj vrsti guštera, Studija za provedbu zahvata prošla je evaluaciju nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Državnog zavoda za zaštitu prirode. Pripremljena studija pokazala je kako introdukcija ivanjskog rovaša neće imati značajan ekološki utjecaj na novo stanište. Introducirane populacije će se pratiti tijekom sljedećih pet godina kako bi se potvrdila uspješnost provedenog zahvata.
U Hrvatskoj danas imamo 14 vrsta ugroženih ili gotovo ugroženih gmazova, a kojima prijeti rizik od izumiranja, uvrštenih u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ukupno u Hrvatskoj živi 39 vrsta gmazova.