Predsjednička kampanja još nije ni počela a Kolinda Grabar Kitarović, protukandidatkinja iz HDZ-a na predstojećim izborima za predsjednika RH, tvrdi kako ju podcjenjujete i kaže da će biti bolja predsjednica od vas?

- Nismo još čuli što gospođa Grabar Kitarović predlaže. Samo je rekla da bi ona radila bolje. Kako? Ne znamo. Istaknula je ona opća mjesta o siromaštvu, ali ništa nije rekla kako riješiti te probleme. Proglasila je kandidaturu, ali je ostala u Bruxellesu, ne daje političke izjave, ne ulazi u polemike i nije izložena pitanjima medija i zainteresirane javnosti. To je njezina strategija o kojoj sam govorio: s javnošću ne komunicirati o politici i problemima, svjetonazoru ili planovima, već fotografijama. Zato sam, posve točno i legitimno, rekao: ima slika, fotografija, a nema tona, sadržaja. Ponavljam, to je legitimna strategija ako se ne želite izlagati građanima i novinarima u propitivanju svojih političkih stavova. Legitimno je, međutim, i upozoriti na takvu strategiju. Ne kanim se u kampanji natjecati u prljavštinama, nego ću kampanju fokusirati na ključne probleme u državi, ne na primitivne političke obračune, nego na ono što je dobro za građane.

Očekujete li ipak prljavu kampanju s obzirom na projekt “Barbika” i strelice koje dolaze od Tomislava Karamarka i HDZ-a? Karamarko tvrdi kako u četiri godine niste ostavili nikakav trag. Napada vas i zbog Tita.

- Očito je da neki sljedeće izbore vide kao političku kaljužu. “Barbika” je vulgarna, primitivna i zastrašujuća pojava političkog podmetanja. Htjeli su me tim projektom prikazati kao čovjeka koji se služi prljavim sredstvima protiv žene protukandidata. Upozorio sam odmah na taj nedopustivi tip političkog angažmana, kakav su pokazali iz samog vrha HDZ-a. Odbio sam sugestiju gospodina Karamarka da obavještajne službe istražuju “Barbiku”, jer bi to bila privatizacija državnih službi u predsjedničkoj kampanji i jer ovdje nije riječ o kaznenom djelu ili ugrožavanju države u klasičnom smislu. Ali ovo jest pitanje demokratskog standarda i poštovanja ljudskog dostojanstva. Što se tiče Karamarkovih osvrtanja na Tita i njegova naglašavanja da on Titovu bistu ne bi držao u Uredu predsjednika, već sam mu poručio da je Titovu bistu mogao maknuti iz Ureda dok je bio predstojnik Ureda, u vrijeme predsjednika Mesića, i drugo, neka se kandidira na izborima za predsjednika, neka pobijedi i učini što želi s Titovom bistom. Nismo nakon te Karamarkove izjave čuli što bi učinila kandidatkinja HDZ-a gospođa Grabar Kitarović s Titovom bistom.

Ne mislite li da ste previše fini, mirni, samozatajni, da nastupate u rukavicama, a da su u našoj politici na cijeni galamdžije, tvrdolinijaši?

- Zar ne mislite da su naši građani fini, mirni, samozatajni, radišni, solidarni? Pa jeste li ih vidjeli u vrijeme katastrofalnih poplava u Slavoniji? Hrvatski građani i građanke nisu galamdžije i neradnici, sjetite se koliko se nezaposlenih ljudi javilo da ide pomagati u obnovi Slavonije... Siguran sam da su kod građana najviše na cijeni političari koji iskažu znanje da nas mogu izvesti iz krize i koji će dobro zavrnuti rukave da u tome i uspiju. A ako je političar prefin, kako kažete, ne znači da je zato manje odlučan.

Zašto bi vam stanovnici Hrvatske trebali opet dati povjerenje?

- Bez obzira na nezadovoljstvo građana izvršnom vlašću, i u vrijeme HDZ-ove i sada u vrijeme SDP-ove odnosno koalicijske vlade, stabilnost poretka ipak je nešto čime se u ovoj gospodarskoj krizi možemo ponositi. Kao predsjednik države tome sam maksimalno pridonosio. Kritizirao sam i jednu i drugu vladu, bez obzira na to tko bio na vlasti, ali pazeći da ne budem vođa oporbe, nego simbol državnog suvereniteta. Stranke znače političke i svjetonazorske razlike, a predsjednik znači jedinstvo, nedjeljivu Hrvatsku. Predsjednik traži kompromis i konsenzus s ciljem za boljitak Hrvatske i njezinih građana. Kroz šest su godina Hrvatsku vodile tri vlade, tri tima, tri premijera, nekoliko ministara gospodarstva i financija, dva guvernera. I sad ispada, prema uvijek istim kritikama iz Karamarkova kruga, da je predsjednik države pasivan. A u predsjedničkim ovlastima k tomu i nije gospodarstvo, kako mi se s druge strane rado prigovori, iako sam u tome području aktivan i iznosim prijedloge ili preporuke Vladi. Evo, kada sam upozorio još za bivše vlade kako je paket antirecesijskih mjera došao kasno, poručilo mi se da je gospodarstvo isključivo u nadležnosti Vlade. Danas me oni koji su sjedili u toj vladi kritiziraju što ne sazivam izvanredne sjednice Vlade. Nisu bili tog mišljenja u tom trenutku. I ovu sam vladu kritizirao bezbroj puta. Ali nisam se svađao s vladama, ni potrošio svoj mandat na sukobe. Svoju sam kritiku često popratio različitim prijedlozima i aktivnostima. Predložio sam 20 važnih mjera za ublažavanje dužničke krize građana. Ali, na žalost, nisam imao ovlasti i provesti neke od njih. Trenutno, zajedno s Vladom, radim na afirmaciji naše uloge u europskoj energetici i infrastrukturi, što može dramatično promijeniti naše gospodarstvo. Kad je riječ o gospodarstvu, smatram da sam u tome području učinio puno više no što bi to proizlazilo iz ustavnog položaja predsjednika. Učinio sam, na kraju, zajedno s gospođom Kosor i njezinom vladom, da se prepozna europsko lice Hrvatske i potpiše pristupni sporazum s EU, da RH uđe u njezino članstvo. Otvorio sam novu stranicu odnosa u regiji i dao impuls procesu pomirenja. Za suradnju s BiH kao prijateljskom i suverenom državom, za Hrvate i njihov položaj u procesu ostvarivanja njihovih legitimnih interesa u BiH, dopustite, napravio sam više nego sva HDZ-ova politika zajedno. Eto, ako me već stavljate u omjer s protukandidatkinjom, onda upravo zbog te usporedbe vjerujem da ću pobijediti. Legitimno je upitati što je gospođa Grabar Kitarević do sada radila, što je učinila za Hrvatsku? Bila je u Sanaderovoj vladi i predsjedništvu HDZ-a u fazi kada se pripremala koruptivna prodaja INA-e, i kad se stranka financirala kroz ozloglašeni FIMI MEDIA projekt. Danas su pothvati te vlade i tadašnjeg HDZ-a u sudnicama “opjevani” u nekoliko optužnica. Zar je bilo moguće biti ministrica u Sanaderovoj vladi i ne vidjeti što se događa?

Imate li još kojeg “asa iz rukava” do kraja mandata?

- Od posljednjih “asova” svakako je to dolazak kancelarke Merkel na summit lidera regije u Dubrovnik. Sastanak je trijumf regionalne politike koju sam zastupao, a naša je regionalna politika u najvećoj mjeri postala europska politika za ovu regiju. Mogu reći, a to potvrđuju i brojni susreti sa stranim državnicima te napisi u stranom tisku, da sam podigao međunarodni ugled Hrvatske. Susreo sam se zaista s brojnim državnicima i s dvojicom papa. Pripremam, s najboljim stručnjacima, i potpuno novi Ustav, koji bi trebao biti pokretač ozbiljnih društvenih i političkih promjena.

Spominjete gospođu Merkel i Dubrovnik. Znači li to da njemačka kancelarka više nije ljuta na Hrvatsku?

- Medijske podvale o njezinoj ljutnji na nas nisu utemeljene. Hrvatska i Njemačka imaju intenzivne međudržavne kontakte na svim razinama. Hrvatski premijer redovito susreće gospođu Merkel u Europskom vijeću. Njezin dolazak u Dubrovnik znači nešto drugo. To je potvrda da je hrvatska regionalna politika prihvaćena u EU, da nas prepoznaju kao ključnu zemlju u ostvarenju europskih interesa na Balkanu te da su naši interesi prihvaćeni kao europski. Mir, stabilnost, trgovina, rješavanje prijepora iz doba rata, turizam, širenje europskog kulturnog prostora ciljevi su koje želim ostvariti.

Slavonija je opustošena u ratu, a i danas je nerazvijena regija. Aktualan je i problem saniranja šteta od poplava. Kako pomoći?

- Prvo, bez odgode moramo nastaviti zbrinjavanje svih kojima su domovi poplavljeni, obnoviti kuće i potaknuti gospodarske aktivnosti. Trebat će puno napora da se obnovi ratarstvo i stočarstvo, ljudi vrate u redoviti režim života. Bez toga je govoriti o ljepotama i bogatstvu Slavonije bespredmetno. Treba konačno riješiti sustav odvodnje, ali i sustav navodnjavanja. Za sve to postoji novac, domaći i europski, i očekujem da se sada na djelu pokažu sva naša ministarstva i službe. Da se vode ne reguliraju u cijelosti, dovest ćemo se u situaciju da samo čekamo kad će nova katastrofa... Želim optimalan spoj promišljenog razvoja ruralnog područja u Hrvatskoj, posebno u Slavoniji. Sinergiju plave i zelene Hrvatske moramo obnoviti radom i znanjem. Kao turistička destinacija na stolu moramo ponuditi zdrav domaći kruh, kulen, slavonsko vino, luk, meso, grožđe... Politika potpore mora biti u funkciji razvoja. Uloga znanja i struke posebno je važna, kao i savjetovanje poljoprivrednika što i kako da proizvode. Vrlo se jasno pokazalo - poljoprivrednici koji se koriste savjetodavnom službom, koji primjenjuju znanja, uspješni su. Malverzacijama u dodjeli državnog zemljišta i poticaja valja stati na kraj. Neprihvatljivo je da zemlju i potporu dobiju oni koji ozbiljno ne proizvode. Ako u tome uspijemo, imamo dobitnu kombinaciju. I još nešto. Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta i nedovoljne količine pojedinih proizvoda sprječavaju nas u prodoru na strana tržišta. Često ugošćujem strane državnike i u tim prigodama uvijek je u ponudi hrvatsko jelo i hrvatsko vino. Postavljaju mi uvijek isto pitanje: Zašto ovog vina nema na tržištu? Na žalost, redovito moram reći - nemamo dovoljnih količina. Do kada ću morati to govoriti? Slično je gotovo sa svim prehrambenim proizvodima.

Biste li podržali premještanje nekih ministarstava iz Zagreba, primjerice Ministarstva poljoprivrede u Osijek?

- Osobno, mislim da bi bilo u duhu željene decentralizacije da neka ministarstva, svojim sjedištem ili bar jakim ispostavama, uredima ili posebnim tijelima, budu u raznim dijelovima Hrvatske. To se posebno odnosi na krajeve koji su vodeći u poljoprivredi, turizmu, pomorstvu... Načelno, podržao bih taj oblik decentralizacije, ali zanima me sadržaj, ne puka forma. Kvaliteta funkcioniranja ministarstva ili nekog njegovog dijela i kvaliteta usluga koju građani dobivaju, glavni su kriterij selidbe nekog ministarstva iz Zagreba. Ideja o Ministarstvu poljoprivrede lociranom u Osijeku čini se vrijednom promišljanja.