ŽUPANJA – Nakon zaštite na nacionalnoj razini, Ministarstvo poljoprivrede sredinom ožujka Europskoj komisiji uputilo je zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na EU razini za slavonski kulen/kulin. Nakon provođenja procedure, ako se zadovolje svi uvjeti, oznaka će se u propisanom roku registrirati i upisati u EU - DOOR bazu. Time će registrirani naziv proizvoda na području cijelog EU-a postati zaštićen od izravnog ili neizravnog korištenja i zloporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede podrijetla te narušavanja ugleda proizvoda. U postupku predlaganja zaštite sudjelovala su 92 proizvođača od ukupno 131 člana Udruge Slavonski domaći kulen/kulin. Među njima je 31 legalan proizvođač od kojih su sedmorica zatražila zaštitu na EU razini. Dio proizvođača smatra da kulenu nije nužna zaštita na europskoj razini jer ga bez problema prodaju i na kućnome pragu. Nije ju zatražio ni poznati proizvođač Zdenko Perakić iz Bošnjaka.

- Moram reći da sam osobno zadovoljan i našim kupcima iz Hrvatske, premda dobivam brojne upite iz Austrije, Njemačke, Češke, ali smatram da mi još nemamo uvjete za prodaju izvan Hrvatske - zaključio je Perakić.

U sezoni prerađuje oko dvije tone svježeg mesa i proizvede oko 1.200 kulenova, a s plasmanom nema problema. Za dobivanje certifikata zaštite kulena na europskoj razini nužna su dodatna ulaganja u prerađivačke kapacitete jer se moraju poštovati brojni parametri. A tada se, napominje Perakić, podliježe i čestim kontrolama, a svaki dolazak komisije iz Zagreba plaća se i po nekoliko tisuća kuna. I upravo su visoki troškovi prilagodbe uvjetima za proizvodnju kulena koji će nositi ime “Slavonski kulen” glavni razlog zbog kojih se proizvođači ne upuštaju u tu proceduru.

Tajnik Udruge Andrija Matić ističe kako za rekonstrukciju postojećih prerađivačkih kapaciteta treba najmanje 200.000 kuna, dok izgradnja novih stoji i do pola milijuna kuna. Olakšavajuća okolnost je što proizvođači mogu računati na pomoć Županije u financiranju troškova ispunjavanja uvjeta za zaštitu kulena. Perakić priznaje da razmišlja o zaštiti jer će, prema svemu sudeći, na europske potpore moći računati samo proizvođači s certifikatom, no još će se malo strpjeti i vidjeti u kojem će smjeru sve to ići.

U kvalitetu i potencijale slavonskog kulena uvjerio se i stručnjak Paolo Correa iz Svjetske banke koju je Vlada RH angažirala kao savjetnika za tehničku pomoć razvitku određenih projekata. Correa navodi kako će Vladi preporučiti nastavak razvoja toga projekta, kao i uzgoj malostonske kamenice.

- Ako Vlada prihvati našu tehničku pomoć, predložit ćemo konkretne korake kako bi se ti projekti mogli razviti i koristiti fondovi EU-a. Prepoznali smo da postoji znanje koje je akumulirano u ovoj regiji o proizvodnji kulena bez kojega ne bi bilo ničega. Ono je ključ svega - kaže Correa. Cilj programa tehničke pomoći Svjetske banke bio je pridonijeti izradi i razvoju Strategije pametne specijalizacije u RH preko niza ciljanih tehničkih inputa.