Novosti
NIZ MOGUĆNOSTI

Gospodarenje otpadom: Recikliranje smeća otvara radna mjesta
Objavljeno 19. ožujka, 2014.

Vezani članci

OTPAD KOJI DRUGI KUPUJU, MI BACAMO

U EU 40% otpada ide na deponij, u Hrvatskoj čak 92%

OSIJEK - Prema dostupnim podacima hrvatski građanin u prosjeku godišnje “proizvede” 360 kilograma komunalnog otpada. U usporedbi s europskim prosjekom od nešto više od pola tone i nije tako loše. No zemlje EU u prosjeku 37 posto toga otpada odlažu na smetišta - Hrvatska to čini s čak 92 posto! Recikliramo tek osam posto otpada, a to s ekonomske strane govori kako je ovo još jedan sektor u kojemu loše gospodarimo.

No sada smo članica EU-a i sukladno obvezama do kraja 2018. godine moramo uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a u razdoblju do 2020. godine imati na raspolaganju 4,5 milijardi kuna. Do tada udomaćeni sustav postupanja, kako to voli pojasniti ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, “uzmi - napravi - baci” treba zaboraviti i valja usvojiti cirkularni sustav. Naime, prema podacima Europske komisije čak 80 posto proizvoda koristimo samo jednom i bacimo. Cirkularni sustav se pak temelji na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste ili recikliraju. Time se potiču gospodarske aktivnosti i štede resursi. Pojednostavljeno, riječ je o recikliranju, a osnovna pretpostavka je primarna selekcija odnosno razvrstavanje otpada na kućnom pragu. Zakon o održivom gospodarenju otpadom iz srpnja prošle godine dao je gradovima i općinama godinu dana prilagodbe da uvedu primarnu selekciju na kućnom pragu i time smanje količinu otpada koji se odlaže. Do kraja prošle godine 140 gradova je krenulo u taj sustav. Reciklažna dvorišta imalo je tek – 18 gradova. Osijek i gradovi s više od 100 tisuća stanovnika imat će najmanje četiri i još po jedno za svakih idućih 30 tisuća. Zagreb mora imati reciklažno dvorište u svakoj četvrti. U njima će se dakle bez naknade primati i problematični otpad, odnosno opasni otpad koji nastaje u kućanstvu – otpadne boje, kemikalije, ambalaža opasnih tvari, ili pak glomazni otpad. Oni gradovi i općine koji ne ispune uvjete plaćat će penale. S druge strane građani koji su savjesni u selektiranju otpada bit će nagrađeni time što će plaćati manju cijenu odvoza smeća. Za sada se ne precizira o kojim je iznosima riječ.

Ono što se manje percipira, jest kako je gospodarenje otpadom zapravo prilika i za otvaranje radnih mjesta.

- Želimo u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000 i omogućiti tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom da povećaju broj zaposlenih i investiraju - rekao je Zmajlović na nedavnoj konferenciji o gospodarenju otpadom.

Dario KUŠTRO

8%

recikliramo danas, a do 2020. godine želimo reciklirati

50%

U OTPADU IMA...

Trećinu kućnog otpada čini biootpad – razgradivi ostaci hrane i prehrambenih proizvoda te zeleni otpad – cvijeće, trava, lišće. Oko jednu četvrtinu čine papir i karton. Stakleni otpad, i to uglavnom ostaci staklene ambalaže čine oko osam posto, osam je posto plastike, a težinski postotni udjel metala je dva posto. Teoretski iz kućnog otpada se može iskoristiti 80 posto otpada.

RECIKLIRATI ŠTO VIŠE

Cilj koji moramo dosegnuti 2020. godine je da se reciklira minimalno 50 posto otpada iz kategorija papira, metala, plastike i stakla; do 70 posto mase otpada u kategoriji neopasnog građevnog materijala, 45 posto mase baterija i akumulatora stavljenih na tržište i 85 posto mase električnog i elektroničkog otpada nastalog na teritoriju RH.

Najčitanije iz rubrike