OSIJEK - Prema dostupnim podacima hrvatski građanin u prosjeku godišnje “proizvede” 360 kilograma komunalnog otpada. U usporedbi s europskim prosjekom od nešto više od pola tone i nije tako loše. No zemlje EU u prosjeku 37 posto toga otpada odlažu na smetišta - Hrvatska to čini s čak 92 posto! Recikliramo tek osam posto otpada, a to s ekonomske strane govori kako je ovo još jedan sektor u kojemu loše gospodarimo.

No sada smo članica EU-a i sukladno obvezama do kraja 2018. godine moramo uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a u razdoblju do 2020. godine imati na raspolaganju 4,5 milijardi kuna. Do tada udomaćeni sustav postupanja, kako to voli pojasniti ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, “uzmi - napravi - baci” treba zaboraviti i valja usvojiti cirkularni sustav. Naime, prema podacima Europske komisije čak 80 posto proizvoda koristimo samo jednom i bacimo. Cirkularni sustav se pak temelji na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste ili recikliraju. Time se potiču gospodarske aktivnosti i štede resursi. Pojednostavljeno, riječ je o recikliranju, a osnovna pretpostavka je primarna selekcija odnosno razvrstavanje otpada na kućnom pragu. Zakon o održivom gospodarenju otpadom iz srpnja prošle godine dao je gradovima i općinama godinu dana prilagodbe da uvedu primarnu selekciju na kućnom pragu i time smanje količinu otpada koji se odlaže. Do kraja prošle godine 140 gradova je krenulo u taj sustav. Reciklažna dvorišta imalo je tek – 18 gradova. Osijek i gradovi s više od 100 tisuća stanovnika imat će najmanje četiri i još po jedno za svakih idućih 30 tisuća. Zagreb mora imati reciklažno dvorište u svakoj četvrti. U njima će se dakle bez naknade primati i problematični otpad, odnosno opasni otpad koji nastaje u kućanstvu – otpadne boje, kemikalije, ambalaža opasnih tvari, ili pak glomazni otpad. Oni gradovi i općine koji ne ispune uvjete plaćat će penale. S druge strane građani koji su savjesni u selektiranju otpada bit će nagrađeni time što će plaćati manju cijenu odvoza smeća. Za sada se ne precizira o kojim je iznosima riječ.

Ono što se manje percipira, jest kako je gospodarenje otpadom zapravo prilika i za otvaranje radnih mjesta.

- Želimo u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000 i omogućiti tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom da povećaju broj zaposlenih i investiraju - rekao je Zmajlović na nedavnoj konferenciji o gospodarenju otpadom.