Hrvatska do kraja 2018. mora uspostaviti moderan i efikasan sustav gospodarenja otpadom. Jedna je to od najzahtjevnijih obveza koju smo preuzeli ulaskom u Europsku uniju koja bi nam se, međutim, mogla višestruko isplatiti, i to ne samo s ekološkog nego i s ekonomskog aspekta.

Brojke su neumoljive, dok na razini EU 40 posto otpada završava na deponiju, u Hrvatskoj se ta brojka penje na čak 92 posto. Vrijeme je da se to promijeni - ističe ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

"Kada pogledamo neiskorištene sirovine koje su u posljednjih deset godina zakopane na odlagalištima bez izdvajanja, govorimo o vrijednosti od pet milijardi kuna, pa zamislite samo koliko bi svaka ta milijarda mogla otvoriti novih radnih mjesta. Upravo je to čisti dokaz da je učinkovito gospodarenje otpadom čisti potencijal koji bi, uspostavimo li efikasniji sustav, u sljedećim godinama u sektoru gospodarenja otpadom trebao generirati 6.000 novih radnih mjesta. No da bi se to ostvarilo, moramo početi kvalitetno gospodariti otpadom. To znači da sa sadašnjeg sustava “uzmi - napravi - baci” treba prijeći na cirkularan sustav koji se temelji na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge. Prvi je korak uspostava primarne selekcije otpada na kućnom pragu, što bi trebalo zaživjeti do 1. srpnja”, kaže ministar Zmajlović, svjestan da to neće biti lako.

"Bit će problema kod uvođenja, bit će problema kod višestambenih objekata i načina na koji će se stanari dogovarati o razvrstavanju otpada i njegovoj kontroli. No zbog negativnih primjera ne možemo rušiti model i stajati na mjestu. Da bi se smanjila količina otpada koji odlažemo, a samim time i zatvorila brojna odlagališta do 2018. planira se gradnja desetak velikih centara za gospodarenje otpadom. Posla bi trebalo biti za domaće tvrtke, što znači gospodarski rast te nova radna mjesta. Težak je to zadatak”, poručuje bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.

“Može se to napraviti jer su to pokazale i mnoge druge zemlje u Europi. Danas je otpad veliki biznis, a to najbolje svjedoči podatak da je u velikom broju država u taj sustav ušla mafija koja ne ulazi tamo gdje nema novca. U Hrvatskoj bi mogla biti prepreka to što se ljudi protive novinama”, smatra Renato Šarc s austrijskog instituta za tehniku gospodarenjem otpadom.